Brak, kao važan deo porodičnog prava, se određuje kao zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. Brak se može sklopiti samo na osnovu slobodnog pristanka budućih supružnika. Supružnici su, pred zakonom, ravnopravni.

Vanbračna zajednica je trajnija zajednica života žene i muškarca, između kojih nema bračnih smetnji (vanbračni partneri). Vanbračni partneri imaju prava i dužnosti supružnika pod uslovima određenim zakonom.

Bračna zajednica može prestati na neki od sledećih načina:

1. razvodom braka (ako je punovažan),

2. poništenjem braka (kada je brak ništavan ili rušljiv),

3. pravosnažnim rešenjem, kojim se nestalo lice proglašava umrlim,

4. smrću jednog ili oba supružnika.

Ništavost braka

Ništavost braka je apsolutna, ukoliko:
• je bračna zajednica zaključena između dva lica istog pola,
• izjave volje supružnika nisu bile potvrdne (“da”) ili ako brak nije sklopljen pred matičarem,
• ako brak nije sklopljen radi ostvarivanja zajednice života supružnika,
• je sklopljen za vreme trajanja ranijeg braka jednog supružnika,
• je brak sklopilo lice nesposobno za rasuđivanje,
• su ga međusobno sklopili krvni, adoptivni ili tazbinski srodnici između kojih nije dozvoljeno sklapanje braka,
• su brak međusobno sklopili staratelj i štićenik.

Brak, koji nije sklopljen radi ostvarivanja zajednice života supružnika neće biti poništen u slučaju da je zajednica života supružnika naknadno uspostavljena. Takođe brak koji je sklopljen za vreme trajanja prethodnog braka jednog od supružnika neće biti ništavan ukoliko je prethodni brak prestao da važi. Ukoliko je brak sklopljen između tazbininih srodnika iz opravdanih razloga, takav brak neće biti ništavan odnosno poništen.

U slučaju ništavosti braka, advokat za porodično pravo podnosi tužbu za poništenje apsolutno ništavog braka. Tužbu za poništenje apsolutno ništavog braka može podneti supružnik, sva lica koja imaju pravni interes za pokretanje ove tužbe odnosno proglašenje prestanka ništavog braka, kao i javni tužilac.

Ono što je karakteristično za apsolutno ništav brak je da se on može poništiti i nakon njegovog prestanka, kao i to da tužba za poništenje ništavog braka ne zastareva.

U sudskom postupku dokazivanja ništavosti braka u slučaju dvobračnosti (brak koji je sklopljen za vreme trajanja ranijeg braka jednog supružnika), neophodno je prvo dokazati postojanje ranijeg braka i to na jedan od sledećih načina:
– izvodom iz matične knjige venčanih od strane tužioca,
– pokretanjem parnice po nalogu suda radi utvrđivanja da raniji brak postoji, ukoliko tužilac ne može izvodom iz matične knjige venčanih da dokaže prethodni brak,
– pokretanjem parnice po nalogu suda radi utvrđivanja da raniji brak postoji, ukoliko tuženi osporava punovažnost ranijeg braka koji je upisan u matičnu knjigu venčanih.

Ako tužilac ne pokrene parnicu za utvrđivanje postojanja ranijeg smatraće se da je tužba povučena odnosno da je od nje odustao. Sud će odbiti tužbeni zahtev za poništenje braka ako je raniji brak prestao do zaključenja glavne rasprave.

U slučaju poništavanja ništavog braka tužbom, advokat za porodično pravo može zastupati stranku pred nadležnim organima. Advokat za porodično pravo takođe vrši sve pravne radnje tokom sudskog postupka u cilju postizanja najboljeg pravnog interesa za stranku.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.