Radni odnos nastaje zaključenjem ugovora o radu, kojim se definišu uslovi rada, radno vreme, zarada, prava na odmor, zaštita na radu, ali i disciplinska i druga odgovornost zaposlenog. Tokom trajanja radnog odnosa može doći do različitih spornih situacija, poput nezakonitog otkaza, neisplaćenih zarada, diskriminacije ili zlostavljanja na radu – mobinga. U takvim situacijama radno pravo, Zakon o radu i Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu obezbeđuje mehanizme zaštite i pravne sigurnosti zaposlenih.

Mobing predstavlja poseban oblik zlostavljanja na radu u vidu psihičkog i moralnog zlostavljanja zaposlenog

kroz kontinuirano neprijateljsko, neetičko ili ponižavajuće ponašanje prema njemu na radnom mestu.

Mobing je specifičan oblik aktivne ili pasivne komunikacije, kojom pojedinac ili grupa sistematski ugrožava ugled, čast, dostojanstvo i profesionalni integritet druge osobe. Cilj takvog ponašanja najčešće je eliminacija žrtve iz radne sredine, bilo kroz prinudu na otkaz, degradaciju ili socijalnu izolaciju. Mobing se ne ogleda samo u otvorenim uvredama ili pretnjama, već često ima suptilnije oblike, koji se ponavljaju tokom dužeg perioda i ostavljaju ozbiljne posledice po mentalno i fizičko zdravlje zaposlenog. Zaposleni koji trpi mobing često se nalazi u neravnopravnom položaju u odnosu na druge zaposlene.

Mobing na radnom mestu podrazumeva svako ponavljano psihičko, verbalno ili socijalno zlostavljanje zaposlenog koje ima za cilj ili posledicu povredu dostojanstva, ugleda, zdravlja ili profesionalnog integriteta, stvarajući sistematski neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo radno okruženje. Ovakav vid mobinga je lako vidljiv, ali postoji i mobing koji je daleko teže prepoznati.

Mobing se ne javlja odjednom, već uglavnom postepeno. Najčešće počinje kao nerešen konflikt ili nesporazum među zaposlenima. Vremenom se prvobitni razlog zaboravlja, a negativno ponašanje se usmerava prema jednoj osobi, koja postaje „meta“. Što se mobing više razvija i prisutnije je u otvorenijem i intezivnijem, sistematskom obliku, žrtva mobinga gubi profesionalno i lično samopouzdanje, postaje izolovana iz kolektiva, trpi stalne kritike i optužbe (neutemeljene), biva označena kao krivac za neuspehe tima. Nakon dužeg perioda, posledice mogu uključivati bolovanja, smanjenu radnu sposobnost ili napuštanje posla.

Oblici mobinga:

  • Vertikalni mobing

Vertikalni mobing nastaje kada nadređeni zlostavlja podređenog zaposlenog. Zlostavljanje od strane nadređenog može biti usmereno prema jednom radniku ili sistematski prema više njih, sa ciljem destabilizacije ili raspuštanja čitave radne grupe. U okviru vertikalnog mobinga može se razlikovati efekat „praznog stola“, gde zaposleni ne dobija radne zadatke ili prezatrpanost poslom pojedinca, koji realno u zadatom roku ne može ispuniti zadatak. Veoma retko se javlja obrnuta situacija vertikalnog mobinga – da grupa zaposlenih vrši pritisak i zlostavlja pretpostavljenog.

  • Horizontalni mobing

Horizontalni mobing se javlja među radnicima koji se nalaze na istom hijerarhijskom nivou. U pitanju su neprijateljska komunikacija, šikaniranje i izolacija sa ciljem da se pojedinac eliminiše iz kolektiva.
Žrtve su često zaposleni koji se ističu kvalitetom rada u odnosu na ostale, zalaganjem, napredovanjem ili priznanjima, što izaziva zavist, tenzije i sukobe unutar tima. Horizontalni oblik mobinga može uključivati i grupno zlostavljanje jednog radnika, kako bi grupa demonstrirala nadmoć.

Svako sistematsko i ponavljano ponašanje koje narušava dostojanstvo zaposlenog može predstavljati oblik mobinga.

Mobing se može prepoznati kroz različita ponašanja, kao što su:

  • stalno osporavanje odluka i rada zaposlenog,
  • dodela poslova koji su ispod kvalifikacija zaposlenog ili štetni po zdravlje,
  • uskraćivanje radnih zadataka („efekat praznog stola“),
  • preopterećivanje nerealnim obimom posla i kratkim rokovima
  • premeštanje na nepovoljnije radno mesto,
  • širenje glasina i neistina,
  • omalovažavanje, ismejavanje i uvredljivi komentari,
  • ignorisanje i socijalna izolacija iz kolektiva

Zaposleni koji je izložen zlostavljanju na radu ima pravo na pravnu zaštitu. Prvi korak je pokretanje postupka kod poslodavca, koji je dužan da spreči i sankcioniše svako zlostavljanje na radu uključujući sindikalne predstavnike. Ukoliko se problem ne reši internim odnosno mirnim putem, moguće je obratiti se inspekciji rada ili pokrenuti sudski postupak radi zaštite prava i naknade štete. Značajnu ulogu u svim navedenim aktivnostima zaposlenog ima lice specijalizovano za radno pravo – advokat za radno pravo.

Advokat za radno pravo pruža pravne savete, pomaže zaposlenom da razume pojam i oblike mobinga. Advokat za radno pravo zastupa zaposlenog pred poslodavcem ili sudom. Advokat za radno prvo učestvuje u postupku mirnog rešavanja spora kao posrednik ili medijator. Advokat za radno pravo tada ima za cilj da se zlostavljanje zaustavi i zaposlenom obezbedi sigurno i dostojanstveno radno okruženje bez pokretanja sudskog postupka. Ukoliko medijacija ne uspe, advokat za radno pravo podnosi tužbu za zlostavljanje na radu. Ako je potrebno veštačenje, advokat za radno pravo kontaktira i angažuje veštaka, prikuplja svu dokumentaciju i izjave svedoka o postojanju mobinga i to prezentuje sudu. Advokat za radno pravo takođe traži i naknadu štete, koju je zaposleni pretrpeo usled zlostavljanja na radnom mestu.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža sve vrste pravnih usluga iz oblasti radno pravo.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.