Zaštita i očuvanje životne sredine je osnovni postulat ekološkog prava, koje reguliše postupke, standarde, propise i mehanizme usmerene na očuvanje zdravog okruženja. Važan element ekološkog prava je formulisan principom održivog razvoja odnosno konceptom balansiranja ekonomskog razvoja, društvenog napretka i očuvanja životne sredine na način koji će zadovoljiti potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Princip održivog razvoja je ključan za rešavanje globalnih ekoloških problema.

U domaćem zakonodavstvu su predviđeni različiti mehanizmi za zaštitu životne sredine i prava građana, po osnovu kojih se mogu podneti tužbe parničnom sudu radi zaštite od štetnih dejstava, zračenja ili isparenja – imisija.

Kao najznačajniji mehanizmi za zaštitu životne sredine se izdvajaju:

  • ustavnopravni mehanizmi,
  • upravnopravni mehanizmi,
  • krivičnopravni mehanizmi,
  • građanskopravni mehanizmi,
  • mehanizmi obligacionog prava,
  • mehanizmi stvarnog prava.

Ustavnopravni mehanizmi za zaštitu životne sredine su definisani pravnim normama, principima i instrumentima, koji se koriste za očuvanje, zaštitu i unapređenje životne sredine i se baziraju na Ustavu Republike Srbije i zakonima iz oblasti ekonomskog prava. Ustavnopravni mehanizmi su ključni za obezbeđivanje održivog razvoja.

Upravnopravni mehanizmi za zaštitu životne sredine obuhvataju sve one pravne instrumente i pravne postupke, koji se realizuju kroz rad upravnih organa, državnih institucija i inspekcija (upravne radnje i nadzor), kako bi se očuvala i unapredila životna sredina. očuvanja i unapređenja ekološke ravnoteže.

Krivičnopravni mehanizmi su veoma važni kod suzbijanja i kažnjavanja onih delatnosti kojima se ozbiljno ugrožava ekološka ravnoteža, zdravlje ljudi i prirodni resursu. Krivičnopravni mehanizmi za zaštitu životne sredine uključuju krivična dela, sankcije i postupke predviđene krivičnim zakonima, a kojima se obezbeđuje neophodna zaštita životne sredine.

Građanskopravni mehanizmi za zaštitu životne sredine obuhvataju pravne mogućnosti i radnje, kojima se daje mogućnost pojedincima, grupama ili pravnim licima da zaštite svoja prava i interese koji su narušeni štetnim radnjama prema prirodi. Kroz građanskopravne mehanizme, žrtve ekoloških povreda imaju zakonsku mogućnost da traže naknadu štete, sprečavanje štetnih radnji ili zaštitu ličnog i javnog interesa.

Mehanizmi obligacionog prava daju zakonsku mogućnost da svako ima pravo da zahteva od drugog da ukloni izvor opasnosti od kog mu preti znatna šteta i da se uzdrži od delatnosti od koje proizilazi uznemiravanje ili opasnost od štete. U praksi, ovi mehanizmi su vidljivi kroz ugovore o reciklaži i zahteva za naknadu štete. Obligacionopravni mehanizmi za zaštitu životne sredine omogućavaju da sud, na zahtev zainteresovanog lica, može da naredi preduzimanje potrebnih mera za sprečavanje nastanka štete ili uznemiravanja ili otklanjanja izvora opasnosti, na trošak držaoca izvora opasnosti. Ograničenje mehanizma obligacionog prava se ogleda u tome da se, u slučaju da šteta nastane u obavljanju opštekorisne delatnosti za koju je dobijena dozvola nadležnog organa, može zahtevati samo naknada štete.

Mehanizmi stvarnopravne zaštite se istovremeno bave pitanjem zaštite životne sredine i pitanjima vlasništva i prava korišćenja nad prirodnim dobrima. Mehanizmi stvarnopravne zaštite životne sredine su efikasni u pogledu otklanjanja štetnih imisija, jer je postupak po njoj hitan, a na tužiocu ne stoji teret dokazivanja vlasništva ili pretpostavljenog vlasništva, već samo činjenice da je on poslednji mirni držalac neke stvari i činjenice da ga je tuženi smetao u mirnoj državini. U postupku spora, sud, po tužbi za smetanje državine, može po službenoj dužnosti, bez saslušanja protivne stranke, da odredi privremene mere koje se primenjuju u izvršnom postupku sa ciljem otklanjanja hitne opasnosti, protivpravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.