Testament je pravni dokument kojim osoba ostavilac izražava svoju poslednju volju o tome kako želi da se imovina, kojom raspolaže, raspodeli posle njegove smrti. Testament ili zaveštanje je uređeno Zakonom o naslednom pravu.

Testament, po svojoj pravnoj prirodi, može da se posmatra sa formalnog i materijalnog aspekta. Gledano u formalnom smislu, testament (zaveštanje) je svaka izjava volje usmerena na postizanje nekog nasledno-pravnog efekta, data u zakonom utvrđenoj formi za testament. Formalno gledano, neka osoba može imati više testamenata (zaveštanja), ali će važeći biti samo poslednji testament, jer je testament poslednja volja ostavioca. Posmatrano u materijalnom smislu poslednja volja ostavioca mora biti jedna i jedinstvena, jer je to ono što će biti sprovedeno u pravnom životu. Testament (zaveštanje) je vanvremenska i apstraktna volja ostavioca, materijalno gledano, jer i kada se testament fizički uništi, on će i dalje postojati u materijalnom smislu.

Svi propisani uslovi, shodno Zakonu o naslednom pravu, moraju biti istovremeno ispunjeni, kako bi testament bio punovažan.

Jedan od bitnih elemenata za pravnu valjanost testamenta je i njegova forma, koja mora biti ispoštovana prilikom sastavljanja zaveštanja odnosno testamenta.

Testament obavezno sadrži:
1. uvodni deo sa naslovom, gde se navode osnovni podaci o ostaviocu (ime, prezime, adresa, datum rođenja),
2. sama izjava volje, kod koje je neophodno da ona bude jasno i nedvosmisleno iskazana, kako se imovina raspodelila među naslednicima u skladu sa testamentom,
3. popis imovine koja se predmet raspodele, koja se tačno opisuje (kuća, novac, umetnička dela, i drugo),
4. svedoci (dva punoletna svedoka), koji ne mogu biti povezani sa naslednicima i ostaviocem,
5. datum kada je testament sastavljen i lični potpis ostavioca,
6. overa (notar ili sud), kao pravni instrument koji obezbeđuje dodatnu pravnu sigurnost.

Testament može sačiniti jedino zaveštalac i zabranjeno je njegovo zastupanje, kao što nije zakonom dozvoljeno ni da se u testamentu odredi, pa ni po nalogu ostavioca, lice koje će doneti odluku o tome kome će pripasti zaostavština. Kod sastavljanja testamenta je veoma važno da zaveštalac ima zaveštajnu sposobnost u trenutku kada sačinjava testament. Ostavilac mora da je sposoban za rasuđivanje u trenutku sačinjavanja testamenta, odnosno mora biti sposoban da sačini punovažan testament ili da ga opozove. U slučaju da zaveštalac ima zaveštajnu sposobnost prilikom sastavljanja testamenta, a nakon toga je izgubi, testament je punovažan i ima sva zakonom predviđena pravna dejstva.

Izjava volje ostavioca mora biti slobodna, ozbiljna, sa jasnom namerom da se sačini zaveštanje i bez ikakve prinude od strane trećih lica ili prevare. Nedostatak volje ostavioca u trenutku sačinjavanja testamenta čini zaveštanje bez pravnog dejstva. Ukoliko postoji nedovršeni proces formiranja volje, on neće proizvoditi pravno dejstvo u smislu testamenta.

Pored prenosa prava i imovine, testamentom se zaveštajni naslednici određuju i kao dužnici nužnim naslednicima i to srazmerno svojim naslednim delovima.

Testament može čuvati sam zaveštalac, advokat, testamentarni naslednik ili neko treće lice, koje zaveštalac odredi.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd se bavi pitanjima iz oblasti naslednog prava. Tim pravnih eksperata kancelarije pruža usluge vezane za postupak nasleđivanja, upućuje stranke na zakonske odredbe, zastupa u sudskim postupcima, sastavlja sve nasledno-pravne ugovore, sačinjava testament i čuva ga prema željama ostavioca.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.