Porodično pravo je kompleksna pravna oblast, koja se bavi pitanjima vezanim za porodičnopravne odnose u kojima se obezbeđuju životne potrebe članova jedne porodice. Porodično pravo se može definisati u užem i širem smislu. Porodično pravo gledano u užem smislu, je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi u porodici, dok u širem smislu gledano porodično pravo uređuje odnose porodice i društva.

Posebno mesto u porodičnom pravu zauzimaju pitanja kao što su: razvod braka, odnosi roditelja i deteta, nasilje u porodici, starateljstvo, alimentacija, privremeni boravak na osnovu bračne ili vanbračne zajednice, bračni i predbračni ugovor, podela imovine supružnika, uvećanje posebne imovine supružnika.

Brak, kao važan deo porodičnog prava, se određuje kao zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. Brak se može sklopiti samo na osnovu slobodnog pristanka budućih supružnika. Supružnici su, pred zakonom, ravnopravni. Vanbračna zajednica je trajnija zajednica života žene i muškarca, između kojih nema bračnih smetnji (vanbračni partneri). Vanbračni partneri imaju prava i dužnosti supružnika pod uslovima određenim zakonom.

Porodičnim zakonom je regulisan način razvoda braka.

Razvod braka po tužbi je jedan od načina prestanka bračne zajednice do koje dolazi ukoliko su „bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni

ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika“.

Ukoliko supružnici nisu uspeli da ostvare sporazumni razvod braka, tužbom za razvod braka jedan od supružnika zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice – pokreće se razvod braka po tužbi.

Razvod braka po tužbi se pokreće tužbom kojom jedan od supružnika zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice. Predlog za razvod braka po tužbi je formalnog karaktera, te po Porodičnom zakonu mora da sadrži sve one elemente koji su neophodni da bi se po tužbi moglo postupiti. Razvod braka po tužbi može voditi angažovani advokat za razvod braka od strane supružnika koji tužbu pokreće. Tužba za razvod braka se podnosi Osnovnom sudu na čijem području tuženi ima prebivalište odnosno boravište ili osnovnom sudu na čijem području su supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište. Razvod braka po tužbi se ne dostavlja tuženom na odgovor. U postupku za razvod braka po tužbi javnost je isključena.

Razvod braka po tužbi ima svoje specifičnosti – postoji postupak posredovanja (mirenja). Postupak mirenja pokreće sud po prijemu predloga za razvod braka po tužbi. Postupkom posredovanja, sud pokušava, da između sukobljenih strana, postigne pomirenje ili ako pomirenje ne uspe, predlaže nagodbu o sporazumnom okončanju spora. Izuzeci od posredovanju u bračnom sporu su u sledećim situacijama: ukoliko jedan od supružnika ne pristane na posredovanje ili nije sposoban za rasuđivanje, ima nepoznato boravište, kada jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu.

Razvod braka po tužbi podrazumeva da se, tokom tužbenog postupka, rešavaju dva najvažnija pitanja:
1. vršenje roditeljskog prava,
2. deoba zajedničke imovine supružnika (rešava u posebnom, parničnom postupku).

Razvod braka po tužbi nameće i sudsko rešavanje:
– poveravanje deteta,
– visina doprinosa za izdržavanje deteta,
– način održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem,
– starateljstvo nad decom,
– eventualnog nasilja u porodici.

Kod razvod braka po tužbi, sud donosi konačne odluke po svim pitanjima shodno okolnostima, dokazima i interesima deteta.

Kada se pokrene postupak za razvod braka po tužbi, kod pitanja vezanog za vršenje roditeljskog prava sud pribavlja izveštaj centra za socijalni rad, a po potrebi može doneti rešenje o određivanju veštačenja od strane veštaka odgovarajuće struke, sve u cilju donošenja odluke u najboljem interesu deteta u pogledu vršenja roditeljskog prava.

U toku tužbenog postupka kod razvoda braka po tužbi, razmatra i rešava način viđanja maloletnog deteta sa roditeljem koji ne vrši roditeljsko pravo. Model viđanja se određuje u zavisnosti od uzrasta i obaveza deteta, ali i prostorne udaljenosti deteta i roditelja.

Razvod braka po tužbi podrazumeva i rešavanje pitanja izdržavanja deteta sudskim putem. Sud će ceniti dečije potrebe u zavisnosti od uzrasta deteta, vodeći računa o minimalnoj sumi izdržavanja. Roditelj, koji vrši roditeljsko pravo, dužan je da doprinosi dečjem izdržavanju i to maloletnog deteta, kao i punoletnog deteta koje se nalazi na redovnom školovanju, a najkasnije do 26. godine života deteta.

Angažovanjem advokata za razvod braka, rešavaju se sledeća pravna pitanja, koja razvod braka po tužbi nameće: zastupanje supružnika koji je podneo zahtev za razvod braka po tužbi pred sudom, vršenje roditeljskog prava razvedenih supružnika, deoba bračne imovine nakon prekida bračne zajednice, utvrđivanje i naplate alimentacije, zakonska izdržavanja i poveravanje dece na staranje, kao i sva ostala pravna pitanja, u skladu sa Porodičnim zakonom, koja se odnose na pitanja razvoda braka po tužbi.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.