Ugovor o kreditu je dvostrano obavezni ugovor. U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, ugovorom o kreditu banka se obavezuje da će korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vreme, za neku namenu ili bez utvrđene namene, a korisnik kredita se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu (cenu koštanja kredita) i dobijeni iznos novca vrati u vreme i na način kako je utvrđeno ugovorom o kreditu.

Kod ugovora o kreditu se javljaju dve ugovorne strane:

1. davalac kredita – isključivo banka, kao finansijska institucija koja nudi finansijske usluge za profit,

2. korisnik kredita – fizičko ili pravno lice, koje je kreditno sposobno odnosno ispunjava propisane uslove od strane banke za dobijanje finansijskih sredstava na korišćenje.

Obaveze ugovornih strana po osnovu ugovora o kreditu:
– banka, kao davalac kredita je, u skladu sa ugovorom o kreditu, u obavezi da korisniku kredita stavi na raspolaganje ugovoreni iznos novčanih sredstava uz prethodno informisanje o svim uslovima vezanim za kredit, kao i troškovima pružanja svoje usluge,
– korisnik kredita je u obavezi da vrati kredit na ugovoreni način, obezbedi dobijena finansijska sredstva ugovorom predviđenim sredstvima obezbeđenja, koristi kredit u skladu sa namenom (ako je takav uslov predviđeno ugovorom) i plati ugovorenu kamatu kao naknadu za pruženu finansijsku uslugu.

Forma ugovora o kreditu je takva da on mora biti u pismenoj formi – strogo formalni ugovor. Sadržinom ugovora o kreditu se utvrđuju bitni elementi ugovora, kao što su:
– iznos finansijskih sredstava koja su predmet ugovora o kreditu,
– kamatna stopa, koja zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva ustupaju, sredstava obezbeđenja naplate potraživanja, uslova na tržištu, konkurencije, stope inflacije,
– uslovi davanja kredita.

Iznos finansijskih sredstava, koja se daju korisniku, treba da budu u skladu sa kreditnom sposobnošću fizičkog ili pravnog lica i finansijskom konstrukcijom posla korisnika kredita.

Kamatna stopa je u procentima izražena kamata odnosno cena koja se plaća za korišćenje sredstava banke. Najznačajnije vrste kamatnih stopa za korisnika kredita su nominalna i efektivna kamatna stopa. Nominalna kamatna stopa predstavlja relativni broj – procenat, koji određuje koliko se novčanih jedinica plaća po jedinici kredita i koristi se za obračun redovne kamate po datom kreditu. Može biti fiksna ili promenljiva. Za razliku od nominalne kamatne stope, efektivna kamatna stopa (EKS) predstavlja stvarnu cenu kredita i omogućava vam da lakše sagledate i uporedite uslove pod kojima različite banke nude iste kredite. Efektivna kamatna stopa, pored nominalne kamatne stope, uključuje naknade i provizije koje klijent plaća banci za odobravanje kredita.

Uslovi davanja kredita se odnose na: vreme u kojem će kredit biti isplaćen (isplaćen korisniku kredita u celosti ili u ratama), dokumentaciju koju korisnik kredita treba da obezbedi kako bi mu novac bio isplaćen (dokumentacija kojom se određuje kreditna sposobnost korisnika kredita, kao i valjanost sredstava obezbeđenja kredita), vreme vraćanja kredita (otplata kredita u celosti po isteku roka korišćenja ili u ratama odnosno anuitetima), sredstva obezbeđenja (menica, jemstvo, hipoteka, garancija i druga sredstva u skladu sa ugovorom o kreditu i zakonom).

Shodno vrstama kredita i ugovor o kreditu može biti:
– gotovinski ugovor o kreditu (nenamenski),
– namenski ugovor o kreditu (ugovor vezan za potrošačke, stambene ili kredite za obrtna sredstva odnosno likvidnost).

Prema ročnosti kredita, ugovor o kreditu može biti u vidu kratkoročnog ugovora o kreditu ili u formi dugoročnog ugovora o korišćenju finansijskih sredstava. Posebna vrsta ugovora o kreditu je ugovor o revolving kreditu kojim se korisniku omogućava da jednom odobreni iznos kredita, u određenom periodu, koristi više puta u visini neiskorišćenih ili vraćenih sredstava, s tim što se neiskorišćeni deo kredita povećava za visinu otplata tog kredita.

Zakonom o obligacionim odnosima je predviđena mogućnost otkaza kredita pre roka od strane banke ukoliko je kredit korišćen nenamenski ili u slučaju insolventnosti (nesposobnost plaćanja) korisnika čak i kad nije utvrđena sudskom odlukom, u slučaju prestanka pravnog lica ili smrti korisnika, ako bi u tim slučajevima davalac kredita došao u bitno nepovoljniji položaj.

Korisnik kredita, u skladu sa zakonom, može odustati od ugovora o kreditu i vratiti kredit pre roka. Korisnik kredita može odustati od ugovora pre nego što je počeo koristiti kredit. Ukoliko korisnik kredita želi da kredit vrati pre roka utvrđenog ugovorom o kreditu, neophodno je da o tome prethodno obavesti banku i plati štetu (kamatu) ukoliko ju je davalac kredita pretrpeo ili je ugovorom o kreditu taj uslov predviđen.

Kada se ugovor o kreditu otkaže ili vrati pre roka, davalac kredita ne može da zaračuna kamatu za vreme od dana vraćanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da bude vraćen. I za zaključenje ove vrsta ugovora poželjno je angažovati ili konsultovati advokata za privredno pravo, odnosno privredu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.