Razvod braka, bilo da je reč o sporazumnom razvodu braka ili razvodu braka po tužbi, je regulisan Porodičnim zakonom. Brakorazvodne parnice mogu biti samo formalnog karakatera, kao kdo sporazumnog razvoda braka, ili vrlo složene i kompleksne, kao kod razvoda braka po tužbi. U svakom slučaju, uloga advokata za razvod braka je važna i od velikog značaja, iz razloga smanjivanja sukoba, zaštita interesa deteta i stranaka.

Stavovi suda (Vrhovnog suda i Apelacionih sudova)

u vezi pojedinih pitanja, koja se javljaju tokom parnica za razvod braka:

  • Izmena visine alimentacije i promenjene okolnosti

Presuda Vrhovnog suda, Rev 9379/2024 od 09.05.2024. godine:

“Pravilno su nižestepeni sudovi primenili materijalno pravo iz člana 164. Porodičnog zakona kada su usvojili tužbeni zahtev za uvećanje mesečnog doprinosa tuženog za izdržavanje maloletne dece. Osnovanost zahteva proističe iz činjenice da su od donošenja prethodne izvršne isprave promenjene okolnosti, s obzirom na to da su potrebe dece kao poverilaca izdržavanja znatno uvećane usled njihovog psihofizičkog razvoja i prelaska u viši stepen obrazovanja, što zahteva veća materijalna davanja za ishranu, odevanje i vanškolske aktivnosti.”

  • Kriterijumi za određivanje visine izdržavanja deteta

Presuda Vrhovnog kasacionog suda, Rev 440/2018 od 08.02.2018. godine:

“Prilikom ocene visine doprinosa roditelja sa kojim dete ne živi, sud prevashodno ceni minimalnu sumu izdržavanja koju propisuje ministarstvo nadležno za porodičnu zaštitu, ali i ukupne mogućnosti dužnika izdržavanja. Činjenica da dužnik ne ostvaruje stalne prihode ili da je nezaposlen, ne oslobađa ga obaveze izdržavanja maloletnog deteta, jer je dužnik radno sposoban i u obavezi je da uloži dodatni napor za ostvarivanje prihoda, kako egzistencija i bazične potrebe maloletnog deteta ne bi bile ugrožene.”

  • Deoba imovine i utvrđivanje većeg udela od zakonske pretpostavke (1/2)

Odluka Apelacionog suda u Beogradu, Gž 1874/2021:

“Polazeći od zakonske pretpostavke o jednakim udelima supružnika u smislu člana 180. stav 2. Porodičnog zakona, teret dokazivanja većeg učešća je na supružniku koji to tvrdi. Sud nalazi da veća srazmera u ostvarenoj zaradi tužioca tokom trajanja bračne zajednice sama po sebi ne predstavlja osnov za utvrđivanje njegovog većeg udela u sticanju nepokretnosti. Suprotno navodima žalbe, rad tužene u domaćinstvu, nega i vaspitanje troje zajedničke maloletne dece, kao i staranje o samoj imovini, predstavljaju rad u smislu člana 177. Porodičnog zakona koji ima podjednaku pravnu i ekonomsku vrednost kao i direktan finansijski doprinos tužioca.”

  • Podela dugova i kredita nakon razvoda

Odluka Apelacionog suda u Novom Sadu, Gž 3112/2022:

“U smislu člana 187. stav 2. Porodičnog zakona, za obaveze preuzete radi podmirivanja potreba zajedničkog života u braku, kao i za obaveze koje po zakonu terete oba supružnika, odgovaraju supružnici solidarno svojom zajedničkom i posebnom imovinom. Kako je u postupku utvrđeno da je namenski stambeni kredit podignut na ime tužioca tokom trajanja bračne zajednice iskorišćen za kupovinu porodičnog stana, ovaj dug predstavlja zajedničku obavezu. Tužilac, koji je nakon prekida zajednice nastavio samostalno da otplaćuje rate kredita, ima pravo da od tužene potražuje regresiranje polovine isplaćenih anuiteta.”

  • Trajni poremećaj odnosa kao osnov za razvod po tužbi

Odluka Apelacionog suda u Kragujevcu, Gž2 145/2022:

“Za ocenu ispunjenosti uslova za razvod braka iz člana 41. Porodičnog zakona, sud ne utvrđuje krivicu supružnika za neuspeh braka, već isključivo postojanje objektivne činjenice da su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni. S obzirom na to da je među parničnim strankama došlo do potpunog odsustva bračne naklonosti, prekida emocionalne i ekonomske zajednice koji traje duže od godinu dana, te da tužilac kategorički odbija svaku mogućnost mirenja i obnove zajednice života, pravilan je zaključak prvostepenog suda da je dalji opstanak braka postao nesnošljiv.

U navedenim situacijama iz sudske prakse, uloga advokata za razvod braka nije samo formalna, već strateška – upravljanje postupkom kako bi se zaštitila prava klijenta i dece. Advokat za razvod braka priprema klijenta za opservaciju i razgovore u Centru za socijalni rad, potom je uloga advokata za razvod braka je da angažuje stručne savetnike (privatne psihologe ili veštake) i podnese argumentovane, stručne prigovore na mišljenje CSR-a, zahtevajući sudsko veštačenje od strane komisije lekara-veštaka (neuropsihijatra i psihologa), što neretko menja tok suđenja. Često je najvažnija uloga advokata za razvod braka  da spreči dugogodišnje parničenje kroz pregovore, da sastavi precizne odredbe u sporazumima kod sporazumnog razvoda braka. Kod pitanja vezanog za alimentaciju, ukoliko zastupa roditelja sa kojim dete živi, advokat za razvod braka će pokrenuti pravnu proceduru pred sudom kako bi se utvrdile stvarne mogućnosti dužnika alimentacije (ne samo plata). Ukoliko advokat za razvod braka zastupa roditelja koji je dužnik i koji je zaista izgubio radnu sposobnost ili dobio otkaz bez svoje krivice, advokat za razvod braka podnosi tužbu za smanjenje alimentacije, kako klijent ne bi završio u krivičnom postupku zbog neplaćanja. U slučajevima spora oko podele imovine bivših supružnika, uloga advokata za razvod braka je da što preciznije dokumentuje vreme porekla stečene imovine, unete imovine u brak i doprinos svakog supružnika (zaradom ili na drugi način), kako bi imovina bila zakonski raspodeljena.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.