Porodično pravo gledano u užem smislu, je skup pravnih normi kojima se uređuju odnosi u porodici, dok u širem smislu gledano porodično pravo uređuje odnose porodice i društva.

Zakonsko izdržavanje ili alimentacija je određeni novčani iznos koji plaća dužnik izdržavanja (jedan od roditelja) u korist poverioca izdržavanja (drugog roditelja kome je povereno dete radi samostalnog vršenja roditeljskog prava) radi zadovoljenja njegovih potreba (egzistencijalnih potreba deteta) u skladu sa Porodičnim zakonom.

Alimentacija za dete podrazumeva pokrivanje troškova života deteta: hrane, odeće, školovanja, lečenja itd. (odnosno izdržavanje deteta).

Ako oba roditelja učestvuju u izdržavanju deteta, troškovi izdržavanja će se deliti na način koji je utvrđen sporazumom o razvodu braka ili kako je sud to odredio presudom po tužbi za razvod braka.

Iznos alimentacije koji će jedan roditelj plaćati će se odrediti sporazumno ili sudski shodno uzrastu i potrebama deteta. Alimentacija se određuje i na osnovu primanja roditelja koji je plaća Alimentacija se određuje sudskom presudom povodom tužbe za razvod braka, ili tužbe za vršenje roditeljskog prava. Shodno zakonu, zakonsko izdržavanje deteta, može biti određeno:

  • u fiksnom mesečnom novčanom iznosu,
  • u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja (visina izdržavanja ne može biti manja od 15%, niti veća od 50% redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje).

Visina alimentacije se određuje u opsegu tako da se tim iznosom detetu obezbedi isti kvalitet života koji uživa i roditelj koji daje alimentaciju. Tokom rasta deteta i rasta njegovih potreba, alimentacija se menja (povećava) u skladu sa novim potrebama deteta. Minimalni Iznos alimentacije za dete jednak je iznosu naknade predviđene za maloletne hranjenike (odnosno polovini ovog iznosa kada alimentaciju plaća jedan roditelj). Iznos naknade za hranjenike redovno utvrđuje ministarstvo nadležno za socijalna pitanja.

Po zakonu granica do kada traje pravo na alimentaciju se određuje prema starosti deteta . Dete će imati pravo na izdržavanje dok ne navrši 18 godina, a ako je redovan student – sve dok ne navrši 26 godina života. Obaveza izdržavanja deteta može se produžiti i u situacijama kada punoletno dete nije radno sposobno, a nema sredstava za samostalno izdržavanje. Obaveza roditelja će u ovim uslovima trajati dok traje i takvo stanje kod deteta odnosno dok dete ne obezbedi sebi samostalno izdržavanje.

Ako je dete nasledilo imovinu veće vrednosti ili ima neka druga primanja, to utiče na određivanje visine alimentacije. Ukoliko bi davanje izdržavanja za punoletno dete predstavljalo očiglednu nepravdu za roditelja, zbog zdravstvenog i materijalnog stanja roditelja ili iz drugih opravdanih razloga, on se može osloboditi od obaveze davanja.

Ukoliko su roditelji deteta preminuli ili nisu u mogućnosti da daju izdržavanje zbog bolesti ili nemaštine, ta obaveza prelazi na babe i dede ili drugog srodnika u pravoj liniji srodstva. Obaveza babe i dede neće nastati kada roditelj dužnik davanja izdržavanja ne plaća alimentaciju, a pritom ima dovoljno sredstava za život, odnosno kada je sposoban je za rad. Osim navedenih srodnika, obavezu izdržavanja će imati i brat i sestra izdržavanog lica, a u skladu sa svojim mogućnostima.

Ono što je karakteristično za pravo na alimentaciju je da se ono ne može naslediti. Dospeli iznosi alimentacije mogu biti predmet nasleđivanja jedino u ostavinskoj raspravi. Ako je drugo lice davalo izdržavanje detetu umesto roditelja koji je bio dužnik davanja, (ili samo jedan roditelj umesto drugog) to lice može od roditelja dužnika potraživati iznose koje je dalo – tj. može tražiti regres.

Alimentacija se ne može prebijati. Iznos koji je dužnik plaćanja alimentacije dužan da isplati isključivo u novcu, a ne u dobrima i materijalnim stvarima.

Neplaćanje alimentacije je krivično delo po Krivičnom zakoniku, za koje je propisana zakonska kazna. Ako roditelj dužnik izdržavanja ne plaća alimentaciju ili prestane sa plaćanjem alimentacije, pokreće se krivični postupak po krivičnoj prijavi za neplaćanje alimentacije. Pored zatvorske kazne po Krivičnom zakoniku, prema Zakonu o nasleđivanju, lice koje se teže ogrešilo o ostavioca neispunjenjem zakonske obaveze izdržavanja nedostojno je da bude naslednik, a može biti i isključen iz prava na nužni deo.

Advokat za porodično pravo pruža usluge u skladu sa Porodičnim zakonom i Zakonom o izvršnom postupku i svim odredbama kojima se reguliše pitanje naplate alimentacije prinudnim putem. Angažovani advokat za porodično pravo zastupa stranke u sudom postupku prinudnog izvršenja na ime neplaćene alimentacije. Advokat za porodično pravo pruža pravnu pomoć u svim pitanjima vezanim za finansijsku podršku dece nakon razvoda braka. Advokat za porodično pravo radi na zaštiti najboljih interesa dece, obezbeđujući da roditelja ispune svoje zakonsko-finansijske obaveze prema zajedničkoj deci. Advokat za porodično pravo pruža savetodavne i pravne usluge bivšim supružnicima o njihovim pravima i obavezama u vezi sa alimentacijom u skladu sa zakonskim propisima, konsultujući oko utvrđivanja tačnog iznosa visine alimentacije u zavisnosti od starosti i potreba deteta. Advokat za porodično pravo pregovara sa drugom stranom u cilju postizanja sporazuma o iznosu i uslovima alimentacije. Priprema i podnošenje sve neophodne pravne dokumentacije (tužbe, odgovore, žalbe, sporazume i sudske naloge) je u delokrugu advokatsko pravnih aktivnosti advokata za porodično pravo. Advokat za porodično pravo zastupa stranke u krivičnom postupku, a posebno mesto u pružanju pravnih usluga advokata za porodično pravo zauzima pitanje zastupanja interesa deteta u samom krivičnom postupku.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.