Zakonom o radu definisano je i uređeno šta je zarada, pravo zaposlenog na isplatu zarade, način obračuna zarade, zaštita i zastarelost.

Prema zakonu, zaposleni ima pravo na odgovarajuću zaradu, koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu. Zarada iz člana 104. stav 1. Zakona o radu navodi da se zarada sastoji od zarade za obavljeni rad i vreme provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Zaradom se smatra takođe i zarada koja sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade. Poslodavac je dužan da zaposlenom prilikom svake isplate zarade i naknade zarade dostavi obračun. Zarada se isplaćuje najmanje jednom mesečno, a najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec.

Ugovorom o radu može da se utvrdi osnovna zarada u većem iznosu od osnovne zarade utvrđene na osnovu elemenata iz opšteg akta.

Zakon o radu propisuje da je poslodavac  dužan da  zaposlenom za obavljeni rad isplati zaradu, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu te ugovor o radu  mora sadržati  novčani iznos osnovne zarade na dan zaključenja ugovora o radu. Opštim aktom utvrđuju se elementi za obračun i isplatu osnovne zarade i zarade po osnovu radnog učinka iz st. 1. i 2. člana 107. Zakona o radu člana.

Ono što je karakteristično i zakonom izričito navedeno je da se zarada navodi u dinarskom iznosu u ugovoru o radu, te i da se isplata vrši u dinarima. Dakle, isplata zarade se vrši isključivo u novcu (osim izuzetno u naturi za kućno pomoćno osoblje).

Prema zakonima Republike Srbije, isplata zarade zaposlenima koji su domaći rezidenti ne može se vršiti u stranoj valuti (devizama), već se mora isplatiti isključivo u dinarima.

Zakon o deviznom poslovanju dozvoljava da se vrednost plate u ugovoru o radu izrazi (indeksira) u stranoj valuti (npr. u evrima), ali sam prenos novca na račun radnika obavezno se vrši u dinarskoj protivvrednosti.

Dozvoljeno je da u ugovoru o radu plata može biti određena u stranoj valuti (npr. u evrima). Međutim, poslodavac je dužan da na dan isplate izvrši preračun te sume u dinare. Za preračun se primenjuje srednji kurs Narodne banke Srbije (NBS) na taj dan isplate, koji je sastavni deo obračuna zarade u takvim slučajevima.

Na poslodavcu je obaveza da dokaže da je prilikom obračuna visine zarade zaposleni bio upoznat sa visinom kursa, odnosno da je zaposlenom uz obračun zarade dostavljao obaveštenje o kursu evra te u slučaju spora visina zarade će se obračunati isplatiti isključivo samo po kursu koji zvanično objavljuje NBS,  a ne prema jednostranoj odluci.

Postoje izuzeci, kada je moguća isplata zarade u stranoj valuti direktno na devizni račun i to samo ukoliko je:

  • zaposleni na radu u inostranstvu (primer: domaća firma upućuje zaposlenog na rad u predstavništvo ili na projekat van granica Srbije),
  • nerezidenti tj. strani državljani (primer: stranci koji rade u Srbiji kraće od godinu dana imaju pravo na isplatu u stranoj valuti, dok se onima koji borave duže od godinu dana, čime postaju poreski rezidenti Srbije, plata takođe isplaćuje isključivo u dinarima).

Za sva pitanja u vezi isplate zarade, u domaćoj ili stranoj valuti poželjno je obratiti se licu specijalizovanom za radno pravo – advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo utvrdiće da li je obračun zarade u dinarima ili stranoj valuti izvršen u skladu sa zakonom, isplaćen u roku i u skladu sa kursnom listom kod zarade u stranoj valuti. U slučajevima da postoje zakonske neregularnosti od strane poslodavca, advokat za radno pravo preduzima sve pravne korake u cilju zaštite prava zaposlenog na isplatu zarade u skladu sa ugovorom o radu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.