Prilikom saobraćajne nezgode, moguć je nastanak štete. Štete u saobraćaju najčešće nastaju usled neispravnosti vozila, neadekvatne vožnje, tuđe nepažnje ili drugih faktora. Oštećena strana ima zakonsko pravo na nadoknadu štete od osiguravajuće kuće krivca ili od samog krivca, zavisno od situacije i okolnosti.

Štete koje mogu nastati kod saobraćajnih nezgoda se uobičajeno dele na materijalne i nematerijalne štete.

Pod materijalnom štetom se podrazumeva oštećenje imovine (motornog vozila), svaka šteta na ličnim stvarima i ostali materijalni troškovi. Nematerijalna šteta je ona vrsta štete, koja je moguća prilikom saobraćajnih nezgoda, a koja je pričinjena oštećenom licu i podrazumeva lakše i teže telesne povrede (pretrpljeni bol), traume, umanjenje životnih sposobnosti, pretrpljene duševne bolove i strah. Pored materijalne i nematerijalne štete kod saobraćajnih udesa, može se javiti i finansijska šteta, kao posledica nesposobnosti za rad, a time i gubitka prihoda od rada usled pretrpljenih povreda. U takvim slučajevima je moguće zahtevati naknadu izgubljene zarade i troškove lečenja (rehabilitacije).

Kako bi se ostvarilo pravo na naknadu štete kod saobraćajnih nezgoda, potrebno je prikupiti svu dokumentaciju o nezgodi (policijski zapisnik, medicinski izveštaj, račune), nakon čega se podnosi zahtev za naknadu štete osiguravajućoj kući, onoj koja osigurava krivca saobraćajne nezgode.

Prilikom prijave štete, osiguravajuća kuća vrši procenu nastale štete. Procena štete sadrži nesporan deo štete, dok razlika može biti sporna, usled neslaganja stvarnog stanja štete sa procenjenim. U praksi je prisutna situacija da je procenjena šteta manja od stvarno nastale, te je tada neophodno veštačenje odnosno da iznos štete utvrdi veštak odgovarajuće struke (zavisno od toga da li je materijalna i/ili nematerijalna šteta). Razlika koju veštak naknadno utvrdi se potražuje u sudskom postupku, podnošenjem tužbe.

Ukoliko je situacija povodom saobraćajne nezgode kompleksnija ili dođe do spora po bilo kom osnovu, poželjno je konsultovati se sa advokatom specijalizovanim za naknadu štete. Advokat za naknadu štete pruža pravnu pomoć u pogledu sagledavanja prava i obaveza klijenta u skladu sa zakonom, sa posebnim akcentom na određivanje maksimalnog iznosa štete, koju je realno postići vansudskim ili sudskim putem. Advokat za naknadu štete pribavlja su relevantnu dokumentaciju, kako bi se stekli pravni osnovi za potraživanje pretrpljene štete. Ukoliko okolnosti zahtevaju veštačenje, advokat za naknadu štete kontaktira veštaka određene struke i preduzima sve pravne radnje u cilju najboljeg interesa klijenta.

Naknada štete kod saobraćajne nezgode se može naplatiti vansudski ili sudskim putem. Kod vansudske naknade štete, advokat za naknadu štete će zastupati interese klijenta pred osiguravajućom kućom i krivcem, kako bi za klijenta postigao najbolju ponudu i najveći iznos naknade štete. Ako se pregovorima i poravnanjem ne može ostvariti naknada realno nastale štete u punom iznosu, advokat za naknadu štete može pokrenuti spor u ime klijenta, radi dodatne naknade.

Posebno je veliki značaj angažovanje advokata za naknadu štete kada osiguravajuća kuća krivca ne pokriva troškove nastale štete kod saobraćajne nezgode (materijalne i/ili nematerijalne štete). U takvim slučajevima advokat pruža svu neophodnu pravnu zaštiti, kako bi oštećeni ostvario svoja zakonska prava.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima dugogodišnje pravno iskustvo u slučajevima vezanim za naknadu štete. Dobro poznavanje sudske prakse kod postupaka naplate štete kod saobraćajne nezgode u velikoj meri pomaže advokatskom timu kancelarije u pružanju najbolje pravne usluge i ostvarivanju najboljeg interesa klijenta.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.