Brak, kao važan deo porodičnog prava, se određuje kao zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. Porodičnim zakonom je regulisan način razvoda braka. Razvod braka može biti sporazumni razvod braka ili razvod braka po tužbi.

U slučaju da supružnici nisu uspeli da ostvare sporazumni razvod braka, podnosi se tužba za razvod braka odnosno vrši se razvod braka po tužbi.

Razvod braka po tužbi se pokreće tužbom za razvod braka od strane jednog supružnika, koji zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice.

Tužbu za razvod braka može sačiniti angažovani advokat za razvod braka po tužbi od strane supružnika koji tužbu pokreće, kao njegov punomoćnik. Ukoliko se tužba za razvod braka podnosi preko punomoćnika odnosno advokata za razvod braka po tužbi, punomoćje mora biti overeno i izdaje se samo radi zastupanja u bračnom sporu. Presudom o razvodu braka sud odlučuje o vršenju roditeljskog prava kao o potpunom i delimičnom lišenju roditeljskog prava i o merama zaštite od nasilja u porodici. Kako su porodični sporovi vrlo specifični, sud poštuje određena načela u cilju zaštite prava ugroženih kategorija sa posebnim osvrtom na prava maloletne dece. Prvo načelo je načelo oficijelnosti, koje znači da sud može odlučiti po službenoj dužnosti i o pravnim posledicama koje nisu tražene tužbenim zahtevom i to tako što sud pokreće postupak u cilju zaštite interesa pojedinih kategorija lica (maloletne dece), kao i njihova imovinska i lična prava. Načelo dispozicije ima svoja odstupanja sadržana u odredbama člana 226. stav 1. i člana 272. stav 2. Porodičnog zakona. Ovim članom se predviđa dužnost suda da presudom u bračnom sporu odluči o vršenju roditeljskog prava i kada roditelji nisu zaključili sporazum o vršenju roditeljskog prava, sud donosi odluku o poveravanju deteta jednom roditelju, kao o visini doprinosa za izdržavanje od strane drugog roditelja (alimentacija) i o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljom. Elementi, koji se uzimaju u obzir kod procene najboljeg interesa deteta, kao pravnog standarda kod razvoda braka po tužbi, obuhvataju: pol i uzrast dece, emotivna vezanost dece za roditelje, međusobna emotivna vezanost i želja da nastave da žive zajedno po razvodu njihovih roditelja, razvojne potrebe dece, obrazovanje dece, podobnost roditelja da vrše roditeljsko pravo, lično angažovanje i prepoznavanje potreba dece. Načelo hitnosti je drugo važno načelo koje se poštuje kod razvoda braka po tužbi. Poštujući ovo načelo postupak se sprovodi na dva ročišta i to tako da se prvo ročište zakazuje u roku od 15 dana od dana od primanja tužbe ili predloga u sudu i da drugostepeni sud ima obavezu da odluku donese u roku od 30 dana od dana dostavljanja žalbe.

Karakteristike razvoda braka po tužbi u poređenju sa sporazumnim razvodom braka su te da ima dve faze, gde se prva odnosi na pokušaj mirenja i gde postoji i pokušaj sporazumnog okončanja spora odnosno nagodbe.

Angažovanjem advokata za razvod braka po tužbi, rešavaju se sledeća pravna pitanja, koja su vezana za razvod braka po tužbi. Advokat za razvod braka po tužbi pruža pravnu pomoć naročito kod: zastupanja supružnika koji je podneo zahtev za razvod braka po tužbi pred sudom, vršenja roditeljskog prava razvedenih supružnika, deobe bračne imovine nakon prekida bračne zajednice, utvrđivanja i naplate alimentacije, zakonskog izdržavanja i poveravanja dece na staranje, kao i kod svih ostalih pravnih pitanja, a koja su u skladu sa Porodičnim zakonom, u vezi razvoda braka po tužbi.

Advokat za porodično pravo se bavi i svim pravnim poslovima iz oblasti dečijih prava. Advokat za porodično pravo odnosno advokat za razvod braka po tužbi se posebno fokusira na poslove nadzora nad vršenjem roditeljskog prava gledajući sledeće aspekte prava deteta, kao što su: starateljstvo, nasilje u porodici, upravljanje imovinom deteta i posredovanje u porodičnim odnosima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.