Izvršno procesno pravo reguliše izvršni sudski postupak i postupak obezbeđenja. Izvršno procesno pravo reguliše postupak prinudnog ostvarenja poveriočevog potraživanja.

Postupak izvršenja je postupak u kom se primenom prinude ostvaruje potraživanje poverioca utvrđeno izvršnom, odnosno verodostojnom ispravom, domaćom ili stranom,

dok se postupak obezbeđenja definiše kao postupak za obezbeđivanje budućeg ostvarivanja potraživanja.

Načela izvršnog postupka:
• dispozicije (pokretanje i sprovođenje postupka) i načelo oficijelnosti (založni poverilac može namiriti svoje potraživanje iz založene stvari jedino sudskim putem).
• pismenosti (sud i javni izvršitelj postupaju, po pravilu, na osnovu podnesaka i drugih pismena, ali mogu i da saslušaju stranku ili učesnika u postupku izvan ročišta radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili izjašnjenja o predlogu stranke),
• javnosti,
• saslušanja,
• sudskog pokretanja postupka,
• formalnog, strogog legaliteta (zakonitosti, gde poverilac naplaćuje državnom prinudom tačno utvrđeno potraživanje koristeći strogo zakonom dozvoljena sredstva, načine i predviđene institute),
• hitnosti (nije dozvoljen zastoj u postupku),
• vremenskog redosleda,
• socijalnog postupanja.

Predmet izvršnog postupka je postupak izvršenja odnosno prinudnog ostvarivanja potraživanja na osnovu domaće ili strane izvršne ili verodostojne isprave ili postupak obezbeđenja potraživanja, zasnivanjem založnog prava na osnovu sporazuma stranaka i ustanovljenjem prethodnih ili privremenih mera na osnovu odluke suda, kao i delatnost izvršitelja kao lica sa javnim ovlašćenjima.

U domaćem zakonodavstvu je izvršni postupak regulisan Zakonom o izvršnom postupku i obezbeđenju. Na postupak o izvršenju se dodatno primenjuju i odredbe Zakona o parničnom postupku, opšta pravila o izvršenju, posebni postupci izvršenja, postupak obezbeđenja i odredbe o izvršiteljima.

Zakonom o izvršenju i obezbeđenju uređuje se postupak u kome sudovi i javni izvršitelji prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama (izvršni postupak), postupak obezbeđenja potraživanja i položaj javnih izvršitelja.

Shodno zakonu se definišu subjekti, osnov i način izvršenja, pa je tako:
1. “izvršni poverilac” – lice čije se potraživanje namiruje u izvršnom postupku ili obezbeđuje u postupku obezbeđenja;
2. “izvršni dužnik” – lice prema kome se potraživanje namiruje u izvršnom postupku ili obezbeđuje u postupku obezbeđenja;
3. “potraživanje” – pravo izvršnog poverioca da zahteva od izvršnog dužnika određeno davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje;
4. „učesnik u postupku” – lice koje u izvršnom postupku ili postupku obezbeđenja ostvaruje neko svoje pravo ili pravni interes, a nije stranka u postupku;
5. “treće lice” – učesnik u postupku koji tvrdi da na predmetu izvršenja ima pravo koje sprečava sprovođenje izvršenja;
6. “rešenje o izvršenju” – rešenje suda ili javnog izvršitelja kojim se usvaja predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave ili verodostojne isprave,
7. „organizacija za prinudnu naplatu” – poseban organizacioni deo Narodne banke Srbije koji, postupa po nalogu suda ili javnog izvršitelja.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.