Policija je jedan od državnih organa čiji je zadatak sprovođenje zakona. Policija te poslove obavlja na osnovu Zakona o policiji, ali i na osnovu drugih propisa (Zakon o prekršajima, Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o osnovama bezbednosti saobraćaja).

Prema Zakonu o policiji poslovi policije se mogu grupisati u dve osnovne kategorije:
• održavanje javnog reda i sprečavanje i otkrivanje prekršaja i krivičnih dela,
• pomoć građanima u svim oblicima vanrednih situacija (požari, poplave, epidemije).

U poslovima sprečavanja i otkrivanja prekršaja i krivičnih dela, policija može preduzeti sledeće mere:

1. ograničenje i lišenje slobode i upućivanje poziva osumnjičenom,

2. dovođenje od strane policije.

Poziv policije osumnjičenom je jedna od najblažih mera procesuiranja osumnjičenog lica, koja se može preduzeti u cilju obezbeđivanja njegovog prisustva ili nesmetanog vođenja krivičnog postupka. Poziv se može dostaviti u predistražnom postupku pismeno. Pismeni poziv se upućuje samo licu za koje postoje samo osnovi sumnje.

Sadržaj pismenog poziva policije sadrži: naziv, mesto i adresu organizacione jedinice MUP-a, razlog i mesto pozivanja, ime i prezime osumnjičenog, zakonski naziv krivičnog dela koji mu se stavlja na teret; dan i čas kada treba da dođe, naznačenje da se poziva u svojstvu osumnjičenog lica i upozorenje da će u slučaju nedolaska prema njemu biti primenjena teža mera pravo osumnjičenog na branioca koji može prisustvovati njegovom saslušanju. U slučaju da pozvana osoba odbija da dođe na razgovor, policija može da je privede radi pružanja obaveštenja.

Poziv osumnjičenom prethodi saslušanju osumnjičenog. Prilikom saslušanja organ koji obavlja saslušanje mora da ispoštuje protokol i upozna okrivljenog sa njegovim pravima, uz vođenje zapisnika, koji kasnije može da se upotrebiti kao dokaz protiv okrivljenog na glavnom pretresu, ali samo u slučaju da je sprovedeno u skladu sa zakonom propisanim uslovima.

Pored osumnjičenog, policija može da uputi poziv i građanima kako bi prikupila potrebne informacije u vezi krivičnog dela. Građanima se samo u izuzetnim situacijama može uputiti i usmeni poziv i to najčešće kada se smatra da građani mogu imati određenu informaciju o već izvršenom krivičnom delu. Saslušanje građana može trajati najduže 4 časa. Saslušanje građana i dobijanje obaveštenja od njih ne može biti prinudno, te građanin ima zakonsko pravo da pred nadležnim organom odbije da pruži obaveštenje, osim ako bi odbijanjem sam učinio krivično delo. Radi davanja obaveštenja o krivičnom delu nadležnim organima, građanin koji je već bio pozvan se ne može ponovo prinudno dovoditi.

Dovođenje od strane policije je druga, teža mera koju po Zakonu o policiji može biti preduzeta u cilju sprečavanja i otkrivanja prekršaja i krivičnih dela. Dovođenje se ostvaruje na osnovu pisane naredbe u vidu naloga koji izdaje sud i uručuje se osobi pre samog dovođenja. Ukoliko osnovano postoji sumnja da će osoba pružiti otpor, nalog se uručuje posle dovođenja. Mera dovođenja od strane policije se preduzima ukoliko uredno pozvani okrivljeni ne dođe, a izostanak ne opravda ili se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva (okrivljeni izbegava prijem poziva) ili ako je doneto rešenje o pritvoru. Naredbu za dovođenje izvršava policija, čiji je cilj dovođenje okrivljenog u prostorije Ministarstva, drugog nadležnog državnog organa ili do mesta određenog naredbom. Naredba je u pisanom obliku i mora da sadrži: ime i prezime lica čije dovođenje se zahteva, mesto i godinu rođenja, zakonski naziv krivičnog dela koje mu se stavlja na teret uz navođenje odredbe krivičnog zakona po kom mu se to delo stavlja na teret, razlog zbog koga se naređuje dovođenje. Izuzetno se bez pisanog naloga može preduzeti mera dovođenja kod lica čiji identitet treba utvrditi, osobom za kojom je raspisana poternica, licem koje treba zadržati zbog remećenja javnog reda i mira i koje treba zadržati po odredbama Zakona o kontroli državne granice i Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.

Mera dovođenja može biti sprovedena u periodu od 6 do 22 časa. Dovođenje može biti preduzeto najranije 6 časova pre roka određenog za dovođenje, ako se mora izvršiti na području policijske uprave na kojem je osoba zatečena. Ukoliko se dovođenje mora izvršiti van područja policijske uprave na kojem je osoba zatečena, dovođenje može trajati najduže 24 časa.

Pre samog dovođenja, policija je u obavezi da upozna osobu sa razlozima dovođenja, pravom da o tome obavesti porodicu ili druga lica, kao i da ima pravo na advokata.

Ukoliko postoji osnovana sumnja da to lice poseduje oružje ili oruđe za napad ili ako postoji sumnja da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete koje treba od njega oduzeti kao dokaz u postupku, policija ima zakonsko pravo da bez naredbe suda i bez prisustva svedoka preduzme pretresanje lica prilikom lišenja slobode ili prilikom izvršenja naredbe za dovođenje.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.