Testament ili zaveštanje može da sačini sam ostavilac ili advokat za ostavinu. Pri tome se moraju ispuniti zakonski propisani uslovi za punovažnost testamenta.

Regulativama iz oblasti naslednog prava i Zakonom o nasleđivanju su

takođe definisane i vrste testamenata ili zaveštanja, kojima njegov sačinilac (ostavilac ili advokat za ostavinu)

može da izrazi poslednju volju.

Oblici nasleđivanja na osnovu zaveštanja ili testamenta, shodno zakonu, mogu biti:
Oblici nasleđivanja na osnovu zaveštanja ili testamenta, shodno zakonu, mogu biti:
1. svojeručno zaveštanje (testament),
2. pismeno zaveštanje pred svedocima (testament),
3. sudsko zaveštanje (testament),
4. konzularno zaveštanje (testament),
5. međunarodno zaveštanje (testament),
6. brodsko zaveštanje(testament),
7. vojno zaveštanje (testament),
8. usmeno zaveštanje (testament),
9. javnobeležničko zaveštanje (testament).

Svojeručni testament se još naziva i olografski testament i predstavlja svojom rukom napisan i potpisan testament ostavioca koji zna da čita i piše. Bitni elementi forme svojeručnog testamenta su ti da on mora u celosti biti napisan i potpisan svojeručno od strane zaveštaoca, dok je preporuka da takvo zaveštanje nosi i datum sastavljanja.

Pismeno zaveštanje pred svedocima ili alografski testament je takva vrsta testamenta gde ostavilac, koji zna da čita i piše već ima sastavljen testament, ali ga čita i potpisuje u prisustvu dva svedoka, izjavljujući da je sačinjeno pismeno pročitao i da je to njegova poslednja volja. Svedoci moraju da vide potpisivanje testamenta od strane zaveštaoca i svedoci se potpisuju na samom zaveštanju, a poželjno je i da se naznači njihovo svojstvo svedoka.

Sudsko zaveštanje sačinjava se po pravilima koja važe za sastavljanje isprava ako ovim zakonom nije drukčije određeno i u njegovom sastavljanju učestvuje sud. Sudski testament ili zaveštanje sačinjava sudija, prema usmenom i neposrednom kazivanju samog zaveštaoca. U ovom slučaju sastavljanja testamenta zaveštalac ne može doneti već pripremljeni tekst testamenta, već se on sastavlja pred sudijom. Pre bilo kakvog postupka sudija prethodno mora da utvrdi identitet dva svedoka, kao i to da li zaveštalac ima testamentarnu sposobnost.

Konzularno zaveštanje ili konzularni testament je pismeni, redovni i javni oblik testamenta, koji našem državljaninu, koji je u inostranstvu, po odredbama koje važe za sudski testament, sastavlja konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Srbije, a koji vrši konzularne poslove.

Međunarodni testament je zaveštanje sastavljeno u pismenom obliku, na bilo kom jeziku i mora da sadrži datum sastavljanja. Ovlašćena lica za sastavljanje ovog testamenta su sudija i konzularni predstavnik neke zemlje u inostranstvu, kao i lica koja su ovlašćena za sastavljanje vanrednih oblika testamenata. Zaveštalac može svoju poslednju volju izjaviti usmeno pred javnim organom koji će je zatim preneti u pismenu formu, ili može doneti već pripremljeni tekst testamenta. Kod ovog oblika testamenta zaveštalac mora da potpiše svaki od listova koji sadrži testament i ti listovi moraju biti numerisani. Međunarodno zaveštanje je punovažno bez obzira na mesto gde je sačinjeno i na to gde se nalaze dobra zaveštaočeva, bez obzira na državljanstvo zaveštaoca ili na njegovo prebivalište ili boravište.

Brodski testament je vanredni oblik zaveštanja, koji se sastavlja na našem brodu u pismenom obliku i može ga sačiniti zapovednik broda, po pravilima koja važe za sastavljanje sudskog zaveštanja. Tako sačinjeno zaveštanje prestaje da važi po isteku trideset dana od dana povratka zaveštaoca u Srbiju.

Vojno zaveštanje je vanredni oblik testamenta koje se sačinjava u uslovima mobilizacije ili rata. Zaveštanje onom ko je na vojnoj dužnosti može sačiniti komandir čete i drugi starešina njegovog ili višeg ranga, ili neko drugi u prisustvu nekog od tih starešina, kao i svaki starešina odvojenog odreda, a po pravilima koja važe za sačinjavanje sudskog zaveštanja.

Usmeno zaveštanje je izuzetni i privatni oblik testamenta. Sastavlja se kada ostavilac svoju poslednju volju zbog izuzetnih prilika ne može sačiniti pismeno. Usmeno zaveštanje podrazumeva da ostavilac usmeno izrekne svoju poslednju volju pred tri istovremeno prisutna svedoka, koji su dužni da bez odlaganja napismeno sastave zaveštaočevu izjavu i da je što pre predaju sudu.

Javnobeležničko zaveštanje ili notarijalno zaveštanje je takav oblik testamenta koji sačinjava javni beležnik (notar) u obliku javnobeležničkog zapisa.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.