Tokom parničnog postupka su dozvoljene određene pravne radnje strankama u sporu. Prilikom vršenja parničnih radnji, neophodno je da se poštuju zakonski i sudski rokovi. Ukoliko stranka propusti neku parničnu radnju, zakon joj dozvoljava da otkloni posledice neblagovremenog delovanja u vidu naknadnog vršenja te radnje.

Vraćanje u pređašnje stanje ili naknadno vršenje parnične radnje je pravni institut koji parničnoj stranci

omogućava da naknadno preduzme parničnu radnju usled propuštenog roka tokom parničnog postupka.

Vraćanje u pređašnje stanje ili naknadno vršenje parnične radnje se smatra parničnom radnjom preduzetom na vreme, a sve radnje koje je sud zbog propuštanja preduzeo, se ukidaju.

Ukoliko stranka propusti rok ili ročište, isključuje se iz parnične radnje koju nije preduzela u skladu sa propisanim rokovima ili ročištima za parnični postupak. Isključenjem parnična stranka može biti oštećena bilo u vidu gubitka prava na preduzimanje procesne radnje ili u vidu gubitka parnice. Kako bi parnična stranka bila zaštićena i usled neblagovremeno preduzetih parničnih radnji, Zakon o parničnom postupku, predviđa mogućnost da se tako nastale štetne posledice otklone (ukoliko postoje zakonom predviđeni opravdani razlozi za to) na način da se da vrati spor u stanje pre propuštanja odnosno dozvoljava vraćanje u pređašnje stanje.

Vraćanje u pređašnje stanje podrazumeva da se parnični postupak vraća u ono stanje u kom se nalazio pre propuštanja i istovremeno se ukidaju sve odluke koje je sud doneo usled propuštanja.

Uvođenjem instituta vraćanje u pređašnje stanje se izbegavaju mogućnosti da propuštanje dovede do prekluzije (gubitka nekog prava usled njegovog nevršenja) i donošenja nepovoljne presude po stranku koja je propustila rok ili ročište. Pravnosnažnim usvajanjem predloga za vraćanje u pređašnje stanje, parnični postupak se vraća u prethodnu fazu, a preduzete parnične radnje gube važnost ex lege (po samom zakonu), odnosno rešenje ima objektivno važeće dejstvo.

Zakonom je određeno kada je vraćanje u pređašnje stanje ili naknadno vršenje parnične radnje moguće:
• stranka je propustila ročište ili rok za preduzimanje neke parnične radnje, te je usled toga izgubila pravo na njeno preduzimanje (prekluzija),
• stranka mora da podnese blagovremen predlog za vraćanje u pređašnje stanje,
• neophodno je da stranka dokaže postojanje opravdanih razloga zbog kojih je propustila da preduzme parničnu radnju u roku ili ročištu.

Prema Zakonu o parničnom postupku (Član 109 -115) definisano je sledeće:
– stranka, koja je propustila ročište ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usled toga izgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud joj, na njen predlog, dozvoljava da naknadno izvrši tu radnju (vraćanje u pređašnje stanje) kad postoje opravdani razlozi za propuštanje,
– ukoliko sud dozvoli vraćanje u pređašnje stanje, parnični postupak se vraća u ono stanje u kome se nalazio pre propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja doneo,
– ako je vraćanje u pređašnje stanje nastalo zbog propuštanja roka, predlagač ima obavezu da istovremeno sa podnošenjem predloga preduzme i propuštenu radnju,
– predlog za vraćanje u pređašnje stanje ne utiče na tok parnice, ali sud može da odluči da zastane sa postupkom do pravnosnažnosti rešenja o predlogu,
– o predlogu za vraćanje u pređašnje stanje odlučuje se bez rasprave,
– protiv rešenja kojim se usvaja predlog za vraćanje u pređašnje stanje nije dozvoljena žalba, osim ako je usvojen neblagovremen, nedozvoljen ili neuredan predlog,
– stranka predlog za vraćanje u pređašnje stanje podnosi sudu kod koga je trebalo da se izvrši propuštena radnja,
– predlog se podnosi u roku od osam dana, računajući od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, od dana kad je za to saznala,
– posle proteka 60 dana od dana propuštanja ne može da se traži vraćanje u pređašnje stanje,
– vraćanje u pređašnje stanje nije dozvoljeno ukoliko je stranka propustila rok ili ako je propustila ročište određeno povodom predloga za vraćanje u pređašnje stanje.

Ukoliko je predlog za vraćanje u pređašnje stanje neblagovremen i nedozvoljen sud će ga odbaciti rešenjem. Takođe, predlog za vraćanje u pređašnje stanje koji nije zasnovan na opštepoznatim činjenicama, a stranka uz predlog nije podnela niti predložila odgovarajuće dokaze ili uz predlog nije preduzela propuštenu radnju, sud odbacuje kao neuredan.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.