U parničnom postupku postoje parnične radnje koje se određuju kao svako ponašanje subjekta parničnog procesa koje u parnici proizvodi zakonom predviđena procesnopravna dejstva. Parnične radnje mogu biti one koje preduzimaju stranke (tužilac i tuženi) i parnične radnje koje preduzima sud.

Prema Zakonu o parničnom postupku,

stranke preduzimaju parnične radnje u rokovima i na ročištima.

Rok je vremenski period u kome stranka može ili dužna da preduzme određenu parničnu radnju odnosno to je onaj vremenski period čijim istekom nastupa dejstvo preduzete parnične radnje. Pravila o rokovima, njihovom trajanju, računanju i održanju su imperativne prirode tj. propisani su zakonom. Dan u kome je preduzeta parnična radnja se ne računa u rok. Rokovi se računaju na dane, mesece i godine.

Vrste rokova se određuju prema različitim kriterijumima. Rokovi mogu biti zakonski, sudski ili instrukcioni. Nadalje, prema dejstvu koje imaju, mogu biti: peremtorni (bezuslovan, nakon čijeg isteka stranka gubi pravo na preduzimanje parnične radnje) i dilatorni (odložni, rokovi koji daju mogućnost da stranka preduzme neku procesnu radnju). Prema momentu od kojeg se tok roka računa, rokovi mogu biti subjektivni (od momenta od kojeg je sama stranka saznala za neku činjenicu) i objektivni (nezavisni od subjektivnog stava stranke u parnici).

Prema Zakonu o parničnom postupku (Član 102 – 105):
– ako rokovi nisu određeni zakonom, određuje ih sud s obzirom na okolnosti slučaja,
– rokove određuje sud u skladu sa vremenskim okvirom,
– rokovi se računaju na dane, mesece i godine,
– kao prvi dan roka određenog na dane uzima se dan posle dana dostavljanja ili saopštenja odluke ili posle dana u koji pada događaj od koga se po zakonu računa početak roka,
– rok određen na mesece ili godine završava se onog dana u poslednjem mesecu ili godini koji po svom broju odgovara danu u koji ga je sud odredio ili danu u koji pada događaj od koga se po zakonu računa početak roka,
– ako poslednji dan roka pada na državni praznik ili u nedelju ili u neki drugi dan kad sud ne radi, rok ističe protekom prvog narednog radnog dana.

Podnesak, kao parnična radnja, je određen i rokom i blagovremen je samo ako je podnet sudu pre isteka roka. Podnesak, koji je vezan za rok, a predat je ili upućen nenadležnom sudu pre isteka roka, a stigne nadležnom sudu posle isteka roka, smatraće se da je podnet na vreme, ako se njegovo podnošenje nenadležnom sudu može pripisati neznanju ili očiglednoj omašci podnosioca.

Ročište je onaj vremenski period, koji određuje sud, a koji služi za preduzimanje parničnih radnji suda i stranaka. Svako ročište zakazuje sud, a protiv sudskog rešenja o određivanju ročišta nije dozvoljena žalba. Sud je dužan da o održavanju ročišta obavesti stranke i eventualno ostale učesnike u postupku, ako je njihovo učešće potrebno.

Prema Zakonu o parničnom postupku (Član 105 – 109):
– ročišta određuje sud kad je to zakonom propisano ili kad zahtevaju potrebe postupka, u skladu sa vremenskim okvirom,
– protiv rešenja o određivanju ročišta nije dozvoljena žalba,
– sud će na ročište blagovremeno da pozove stranke i ostala lica (uputi poziv koji sadrži mesto, prostorija i vreme održavanja ročišta) čije prisustvo smatra potrebnim, pri čemu dostavlja i podnesak koji je dao povod za određivanje ročišta, a u pozivu će da se naznači,
– ukoliko se uz poziv suda strankama ne dostavlja podnesak, u pozivu će da se navedu stranke, predmet spora, kao i radnja koja će da se preduzme na ročištu,
– pozivu za pripremno ročište ili prvo ročište za glavnu raspravu sud upozorava stranke na zakonske posledice izostanka sa ročišta, kao i na dužnost da obaveste sud o promeni adrese,
– sadržina poziva je ista za sve učesnike u postupku, bez obzira na njihovo svojstvo u postupku,
– ročišta mogu biti izuzetno doložena od strane suda ako je to potrebno radi izvođenja dokaza ili zbog sprečenosti sudije (sud u tom slučaju uvek odredi nov vremenski okvir, koji ne može da bude duži od jedne trećine prvobitno određenog vremenskog okvira),
– protiv rešenja o odlaganju ročišta nije dozvoljena žalba.

Ročišta se dela na obavezna (ona ročišta za koja je zakonom propisano da ih sud mora zakazati) i fakultativna ročišta (sud ih zakazuje kada proceni da to zahtevaju potrebe samog postupka). Obavezna su, prema zakonu, dva ročišta:
– prvo, ročište radi odbacivanja tužbe (kada sud utvrdi da bi tužbu trebalo odbaciti),
– drugo, ročište za raspravljanje o predlogu za ponavljanje postupka.

Pripremno ročište je obavezno. Pripremo ročište može da izostane samo ako među strankama nema spornih činjenica ili ako je spor jednostavan ili hitan.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.