Osnivanje firmi je pravno-knjigovodstveno-poreski postupak kojim se otpočinje delatnost privrednog subjekta u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i drugim zakonima koji osnivanje firmi bliže regulišu. Zakon o privrednim društvima uređuje pravni položaj privrednih društava i drugih oblika organizovanja, a naročito osnivanje privrednih društava, upravljanje, statusne promene, promene pravne forme, prestanak i druga pitanja od značaja za položaj privrednih subjekata, kao i pravni položaj preduzetnika.

Prilikom osnivanja firmi neophodno je

izabrati pravnu formu u skladu sa zakonom.

Forme privrednih društava, u skladu sa zakonom, mogu biti:
• preduzetnik,
• društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO),
• ortačko društvo,
• komanditno društvo,
• akcionarsko društvo.

Društvo stiče svojstvo pravnog lica registracijom u Registar privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija. Prilikom registracije bira se forma osnivanja privrednog subjekta, kao i delatnost kojom će se privredno društvo baviti. Zakon o privrednim društvima definiše i druge elemente važne kod osnivanja i registracije privrednog subjekta, kao što su: sedište, poslovno ime, korišćenje pečata, zastupnike, ostala ovlašćena lica, prokuru, imovinu, neto imovinu i osnovni kapital, prenos udela, procenu vrednosti nenovčanog uloga, registraciju i poslovanje ogranka, predstavništva, odgovornost društva i članova društva za poslovanje privrednog subjekta, pojam i poslovanje povezanih lica, kao i druga pitanja.

U zavisnosti od forme, razlikuje se i obim dokumentacije neophodne prilikom osnivanja firmi. Najjednostavniji oblik organizovanja privrednog subjekta je preduzetnički. Kod ostalih oblika privrednih subjekata, zakon nalaže obimniju registraciju prilikom osnivanja, koja najčešće obuhvata:
• osnivački akt u formi odluke kod jednočlanog društva ili ugovora kod višečlanog društva,
• statut, za određena pravna lica.

Osnivanje firmi, nakon registracije u Agenciji za privredne registre podrazumeva i otvaranje dinarskog i deviznog računa u poslovnoj banci, zavisno od potrebe delatnosti za koju je privredni subjekt registrovan. Nadalje, osnivanje firme podleže i poreskim zakonskim odredbama. Svaki privredni subjekt, registracijom i otpočinjanjem delatnosti postaje i poreski obveznik, te je neophodno izvršiti sve prijave po poreskim osnovama. Kod osnivanja firme je važan i odabir knjigovodstvene agencije, koja će voditi poslovne knjige privrednog subjekta.

Nakon osnivanja firme privredno društvo otpočinje sa obavljanjem delatnosti za koju je registrovano u cilju sticanja dobiti. Prilikom osnivanja firme se naznačuje samo pretežna delatnost koje će društvo obavljati.

Kako bi osnivanje firmi bilo profesionalno urađeno, uz poštovanje svih zakonskih normi, poželjno je angažovati advokata za privredno pravo odnosno advokata za osnivanje firmi. Advokat za privredno pravo (advokat za osnivanje firmi) pruža pravne usluge prilikom osnivanja firmi, koje obuhvataju:
– konsultacije u pogledu izbora najbolje pravne forme privrednog društva, uključujući i preduzetničku formu, konsultacije oko poreskih opterećenja u zavisnosti od izbora pravne forme i delatnosti, kao i broja zaposlenih, konsultacije u pogledu osnivanja privrednog društva ili preduzetničke forme kada je osnivač strano fizičko ili pravno lice, konsultacije u vezi subvencija i poreskih olakšica prilikom osnivanja firme,
– osnivanje firmi uz sastavljanje prateće dokumentacije (osnivački akt, statut i drugo),
– upravljanje preduzećima, izrada svih vrsta ugovora u privredi, pronalaženje vršioca usluga vođenja knjigovodstva, obezbeđivanja potraživanja u privrednom poslovanju,
– izrada svih akata iz oblasti javnih nabavki, otvaranje stečaja, sprovođenja reorganizacije u stečajnim postupcima i ostvarivanje potraživanja u stečaju, naplaćivanje potraživanja stranih poverilaca prema domaćim preduzećima i preduzetnicima.

Advokat za privredno pravo (advokat za osnivanje firmi) pruža i pravne usluge zastupanja u sporovima vezanim za privredne odnose, zastupanja u otvaranju stečaja, naplaćivanje potraživanja u privrednim poslovanjima i svi ostali poslovi iz sfere privredno-poreskog sistema od značaja za rad privrednih subjekata.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.