Porez na dodatu vrednost (PDV) je, iz ugla Zakona o porezu na dodatu vrednost i Poreske uprave kao organa naplate javnih prihoda, definisan kao opšti porez na potrošnju koji se obračunava i plaća na isporuku dobara i pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara. Takođe se kaže da je porez na dodatu vrednost je porez na potrošnju kojim se zamenjuje postojeći porez na promet proizvoda i usluga. A koji se u svakoj fazi proizvodno-prometnog ciklusa obračunava i plaća na onaj deo vrednosti koji je dodat u toj fazi.

PDV je specifičan sistem oporezivanja potrošnje i smatra indirektnim poreskim oblikom, jer trošak ovog poreza preduzeća prebacuju na svoje kupce (krajnje potrošače) tako što ga uključe u konačnu cenu proizvoda.

Ovim posrednim, višefaznim porezom na promet

se oporezuje novododata vrednost nastala

u svakoj fazi proizvodnje i razlika u ceni

koja je zaračunata u sferi trgovine od svakog trgovca pojedinačno.

Osnovni pojmovi vezani za PDV su:
1. poreski obveznik, kao lice koje obavlja promet dobara i usluga ili uvozi dobra u okviru obavljanja svoje delatnosti kao trajne aktivnosti u cilju ostvarivanja prihoda,
2. poreski dužnik, gde se mogu javiti sledeća lica: sam poreski obveznik, poreski punomoćnik koga odredi strano lice koje u Republici nema sedište ni stalnu poslovnu jedinici, a koje obavlja promet dobara i usluga u Republici, potom primalac dobara i usluga ako strano lice ne odredi poreskog punomoćnika, lice koje u računu iskaže PDV a nije dužan da obračunava i plaća PDV, kao i lice koje uvozi dobro u carinsku zonu republike Srbije,
3. nastanak poreske obaveze, a smatra se danom prometa dobara i usluga ili danom naplate, odnosno obaveze plaćanja carinskog duga,
4. poreske stope, gde se razlikuje opšta stopa u iznosu od 20% i posebna u iznosu od 10%,
5. sistem PDV-a, kao sistem koji je jasno preciziran visinom prometa koje poreski obveznik ostvaruje, gde kada dostigne propisan obim prometa (8 miliona dinara godišnje) automatski biva uključen u sistem PDV-a.

Karakteristike poreza na dodatu vrednost:
• neutralan porez za poreskog obveznika koji ima pravo da uz uslova ispunjenja određenih uslova, od svoje poreske obaveze odbije porez sadržan u primljenim računima za isporučene proizvode i usluge koje su mu ispostavili drugi poreski obveznici (što se naziva prethodni porez),
• indirektni metod kao metod utvrđivanja PDV-a, a koji podrazumeva da se dodata vrednost izračunava kao razlika između poreskih obaveza po osnovu izvršenog prometa i poreza obračunatog pri nabavci dobara i usluga (prethodni porez),
• zasniva na fakturnom principu ili principu poreskog kredita, gde je prodavac dužan da prezentuje račun u kojem je njegov dobavljač iskazao PDV, kako bi prodavac stekao pravo na povrat iskazanog PDV-a na fakturi.

Pitanja, koja su vezana za način funkcionisanja i obračuna PDV-a, su česta i brojna. Jedno od njih je i način obračuna PDV-a za lica nerezidenta, a koji su direktori firme koja posluje na teritoriji republike Srbije. Prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost lice koje je strani državljanin koji obavlja delatnost na teritoriji Republike Srbije je poreski obveznik. Ukoliko strano lice vrši promet dobara isključivo obveznicima PDV, nije dužno da u Republici odredi poreskog punomoćnika i da se evidentira za obavezu plaćanja PDV-a, te je u tom slučaju poreski dužnik primalac dobara i usluga. Ukoliko uslugu pruža strano lice koje se nije evidentiralo za obavezu plaćanja PDV-a, poreskim obveznikom kojem se pruža usluga smatra se svako lice koje obavlja delatnost kao trajnu aktivnost bez obzira na cilj obavljanja te delatnosti. Prema navedenom, direktor, koji je nerezident vrši promet koji je oporeziv PDV-om.

Advokat za poresko pravo odnosno advokat za porez je lice koje je specijalizovano i za sva pravna pitanja koja se odnose na porez na dodatu vrednost (PDV). U tom smislu, a u skladu sa zakonskim rešenjima, advokat za porez odnosno advokat za poresko pravo pruža sledeće usluge koje su od značaja za pojam, obračun, utvrđivanje ili oslobađanje poreza na dodatu vrednost:
1. konsultantske poreske usluge vezane za PDV kod svih transakcija i faza proizvodnje i potrošnje,
2. poreski konsalting u vezi sastavljanja PDV prijave, izrade izmenjene prijave, poreskih obračuna i poreskog kredita,
3. analiza mogućnosti ostvarivanja poreskih olakšica i poreskih podsticaja i priprema neophodne dokumentacije s tim u vezi,
4. poresko-pravno mišljenje i usluge pri ostvarivanju prava refakcije poreza na dodatu vrednost,
5. poreski konsalting u vezi carinskih propisa i carinskih organa iz domena PDV-a,
6. PDV registracija stranih obveznika u Srbiji uz savetovanje u vezi inostranih usluga,
7. poresko savetovanje u komunikaciji sa poreskim organima, posebno u postupcima poreske kontrole.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.