Sporovi u privredi se najčešće vode usled neispunjenih ugovornih obaveza, neizvršenja obezbeđenja potraživanja, neispunjenje obaveza između privrednih subjekata, povrede ugovora ili u vezi naplate potraživanja privrednih odnosno trgovinskih odnosa pravnih lica. U privrednim sporovima su često angažovani veštaci različitih specijalnosti u zavisnosti od vrste predmeta spora ili delatnosti privrednih subjekata u sporu. Postupak veštačenja je često od velikog značaja na ishod privrednog spora, jer se mišljenja i nalazi veštaka koriste kao dokazno sredstvo u situacijama kada sud ne raspolaže neophodnim stručnim ili iskustvenim znanjem, koja su od značaja za saznavanje određenih činjenica. Veštačenje u privrednim sporovima je regulisano Zakonom o parničnom postupku.

Veštačenju se pristupa najčešće na predlog stranaka.

Veštak se određuje rešenjem suda o iznošenju dokaza.

Veštak može biti lice koje je upisano u spisak stalnih sudskih veštaka koje vodi Ministarstvo pravde. Izbor veštaka može biti po službenoj dužnosti ili ga stranka u privrednom sporu može sama angažovati. U sudskom postupku može biti više veštaka ukoliko sud prihvati predlog stranaka, što zavisi od složenosti privrednog spora. Ukoliko sud posumnja u rad veštaka, a nedostaci se ne mogu otkloniti saslušanjem veštaka, sud će odrediti novo veštačenje.

Nalaz i mišljenja veštaka određene oblasti rada (ekonomija i finansije, građevinarstvo, saobraćaj, poljoprivreda) se daje u pisanoj formi na osnovu zadatka veštačenja koji odredi sud na predlog tužioca ili tuženog. Dostavljeni nalaz i mišljenje veštaka sud je dužan da dostavi strankama u postupku pre ročišta za glavnu raspravu.

Sud će, na glavnoj raspravi, uzeti iskaz veštaka u skladu sa zakonom, koji predviđa postojanje tri faze saslušanja veštaka:
1. saslušanje veštaka,
2. postavljanje pitanja veštaku,
3. sastavljanje primedbi.

Sve faze u postupku saslušanja veštaka u privrednom sporu predstavljaju jednu celinu, na osnovu koje se donosi, između ostalih utvrđenih činjenica i okolnosti, sudska presuda.

U fazi saslušanja, veštak podnosi nalaz i mišljenje sudu u pisanoj formi, a sud ga potom dostavlja strankama u postupku. One mogu istaći primedbe na nalaz i mišljenje veštaka u zakonski predviđenim rokovima pre početka glavne rasprave (15 dana ranije). Ukoliko postoje primedbe na nalaz i mišljenje veštaka, tokom prve faze saslušanja veštaka on može ostati pri svom pismenom nalazu i mišljenju. Ukoliko je veštak sačinio dopunu svog nalaza i mišljenja, takođe može ostati pri onome što ta dopuna sadrži. Sud ili stranka u privrednom sporu može, u ovoj fazi saslušanja veštaka, da zatraži od veštaka da iznese i obrazloži svoj stav dat u pismenoj formi, a koje stranke mogu smatrati nedovoljnim za donošenje presude. Izjava i obrazloženje veštaka se unose u zapisnik. Ukoliko stranke u sporu same ne zahtevaju obrazloženje nalaza i mišljenja veštaka, sud to čini sam u cilju razjašnjavanja navoda i činjenica od značaja za predmet spora i presudu.

Nakon davanja iskaza veštaka, sledi faza postavljanja pitanja veštaku u vezi datog nalaza i mišljenja. Formulisanje pitanja veštaku treba da je u skladu sa svim procesnim normama. Pitanja veštaku mogu da postavljaju stranke neposredno. Veštak je u obavezi da jasno, nedvosmisleno i precizno odgovori na svako pitanje. Pitanja veštaku može postavljati i sudija koji vodi privredni spor. U fazi postavljanja pitanja veštaku nije dozvoljeno da se pitanja upućena veštaku preformulišu osim ako pitanja nisu okarakterisana kao nedozvoljena. Poželjno je da pitanja postavlja prvo jedna strana u sporu, dok druga strana ima pravo na prigovor formulisanog pitanja, pa zatim da druga strana postavlja pitanja. U ovoj fazi saslušanja veštaka je od velikog značaja uloga sudije, koji mora izvršiti pažljivu procenu i izvršiti donošenje odluke da li uneti u zapisnik pitanja ili samo odgovor veštaka na postavljena pitanja. U zapisnik se unosi i zabrana stranci na određeno pitanje na zahtev stranke.

Treća faza saslušanja veštaka u privrednim sporovima je faza sastavljanja primedbi. Ova faza strankama ostavlja mogućnost da direktno iskažu određene primedbe na nalaz i mišljenje veštaka, kao i na njegov iskaz, što se unosi u zapisnik. U pojedinim okolnostima sudija ima pravo da prekine unos primedbi. Sudija, na iznete primedbe, može da zahteva odgovor ili dodatno razjašnjenje činjeničnog stanja od strane veštaka. U ovoj fazi, veštak može dopunski da se izjasni na određene okolnosti, koje je uočio sam sudija ili na one na koje su ukazale stranka. Na osnovu svega iznetog sudija donosi odluku o tome da li će veštak pismeno dopuniti svoj prvobitni nalaza i mišljenje ili će samo usmeno odgovoriti na iznete primedbe. Kako bi se dobio potreban odgovor, sud može naložiti veštaku i da ostvari uvid određenu dokumentaciju ili isprave u cilju kompletiranja nalaza i mišljenja.

Ukoliko u sporu postoji više nalaza i mišljenja veštaka ili je prisutno superveštačenje, procesni postupak postupka veštačenja je isti. Nakon svih faza saslušanja veštaka, sud pristupa donošenju konačne odluke u postojećem privrednom sporu.

Advokat za privredno pravo odnosno advokat za građansko pravo pruža sve pravne usluge vezane za privredne sporove, kao što su konsalting u vezi neispunjenih ugovornih obaveza, neizvršenja obezbeđenja potraživanja, neispunjenje obaveza između privrednih subjekata, povrede ugovora ili u vezi naplate potraživanja privrednih odnosno trgovinskih odnosa pravnih lica, pokretanje privrednih sporova (podnošenje tužbenog zahteva), zastupanje stranaka u privrednim sporovima i pribavljanje neophodne dokumentacije kao činjeničnih dokaza. Advokat za privredno pravo odnosno advokat za građansko pravo takođe može da omogući strankama u privrednim sporovima i kontakt sa veštakom određene struke odnosno pribavljanje nalaza i mišljenja veštaka kao dokaznog sredstva u privrednim sporovima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.