Mobing je engleski izraz za zlostavljanje na radnom mestu (work abuse ili employee abuse). U engleskom jeziku je reč mobbing izvedenica od engl. glagola „to mob“, što znači „prostački napasti”, „nasrnuti.

Mobing je specifični oblik ponašanja (aktivnog ili pasivnog) i patološka (neprijateljska i neetička) komunikacija na radnom mestu,

kojim jedna osoba ili grupa ljudi psihički i moralno zlostavljaju i ponižavaju drugu osobu,

kako bi ugrozili njen ugled, čast, ljudsko dostojanstvo i integritet. Krajnji cilj je da se zlostavljana osoba ukloni sa radnog mesta.

Zlostavljana osoba (žrtva mobinga) je često u položaju da ne može da se odbrani.

Mobing, kao sociološka i društvena pojava, se najčešće javlja na radnom mestu. Posledice mobinga se odražavaju na socijalno i poslovno okruženje, a u najvećoj meri na pojedinca koji je zlostavljan. Mobing, kao fenomen, se posmatra iz medicinskog ugla, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko-forenzičkog, kako bi se što šira društvena zajednica i poslodavci upozorili na značaj, prisutnost i ozbiljnost problema zlostavljanja na radu. Kod mobinga (zlostavljanja na radu) se, kao najveći problem javlja prepoznavanje mobinga, a potom način njegovog rešavanja.

Mobing može biti vertikalni i horizontalni.

Vertikalni mobing nastaje kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika ili jednog po jednog radnika sa ciljem da uništi celu radnu grupu. Horizontalni mobing postoji i kada jedna grupa radnika (podređenih) zlostavlja pretpostavljenog, što je izuzetno retka pojava.

Horizontalni mobing se javlja kada dolazi do neprijateljske i neetičke komunikacije i šikaniranja između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj organizaciji. Cilj je da se radnik (žrtva mobinga) eliminiše iz kolektiva. Kod horizontalnog mobinga je žrtva radnik koji se ističe po kvalitetu i privrženosti poslu i radnim zadacima, većoj plati i brojnim nagradama i pohvalama. Horizontalni mobing može da ima oblik zlostavljanja jednog radnika od strane čitava grupa radnika zbog unutrašnjih problema, napetosti i ljubomore. Cilj je da grupa dokaže da je superiornija korišćenjem izabrane žrtve.

Mobing prolazi kroz više faza. Mobing počinje kao nerešen sukob između saradnika, koji ugrožava međuljudske odnose. Izvorni sukob se brzo zaboravi, a zaostale agresivne težnje se usmeravaju prema odabranoj osobi u kolektivu. Agresija, koja je potisnuta, brzo eskalira u psihičko ugrožavanje (napadanje) žrtve. Žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, počinje da se oseća manje vrednom, često postaje i manje vredan radnik u odnosu na period pre mobinga. Takođe je često izražena pojava da žrtva mobinga gubi potporu u svom radnom okruženju, gubi ugled i pravo glasa. Žrtva mobinga biva „obeležena“ stalnim zlostavljanjem kao krivac za sve propuste koji se dešavaju i vode ka neuspehu kolektiva. Kako bi žrtva mobinga opstala u svojoj borbi dokazivanja nepostojeće krivice, javlja se sindrom „izgaranja na poslu“ praćen i psihosomatskim i depresivnim poremećajem. Nakon dugog zlostavljanja, kod žrtava mobinga se javljaju, pored somatskih i psihički poremećaji, često idu na bolovanje ili napuštaju posao.

Za kolektiv, poslodavca i zaposlene, je od velikog značaja da prepoznaju prisutno zlostavljanje na radu, bilo da je ono u vidu aktivnog ili pasivnog mobinga. Najčešći znaci mobinga su: neprestano izražena sumnja u odluke i rešenja pojedinca, dodela posla koji može biti štetan po zdravlje, dodela posla koji je ispod nivoa propisanog ugovorom o radu, dodeljivanje posla koji umanjuje samopoštovanje pojedinca, efekat „praznog stola“ (ne dodeljuje se posao), dodeljivanje jako velikog broja radnih zadataka koje treba u vrlo kratkom roku realizovati (objektivno nije moguće), premeštanje na druga radna mesta koja su po određenim uslovima nepovoljnija za pojedinca u odnosu na uslove predviđene ugovorom, širenje glasina ili poluistina o pojedincu, pojedinac se tretira kao manje vredan, ismejavanje i uvredljivi nadimci, omalovažavanje, izopštavanje iz radnog kolektiva.

Advokat za radno pravo se može angažovati u cilju zastupanja žrtava mobinga, kako bi sprečio dalje zlostavljanje na radu. Advokat za radno pravo, sa užom specijalizacijom posredovanja, pruža usluge medijatora tokom mirnog rešavanja spora u vezi mobinga.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.