Važan deo privrednog prava je oblast zaštita konkurencije. Važnost zaštite konkurencije proizilazi iz uloge koju ona ima – omogućava poštene i fer tržišne uslove, sprečava zloupotrebu tržišne moći i podstiče efikasnost i inovacije u privredni.

Zaštita konkurencije je važan segment privrednog prava, jer obezbeđuje da tržište ostane otvoreno i fer, a potrošači budu zaštićeni i ostvare koristi u smislu adekvatnog odnosa kvalitet/cena/izbor proizvoda i usluga.

U domaćem zakonodavstvu je oblast zaštite konkurencije regulisana i uređena Zakonom o zaštiti konkurencije, a sprovodi je Komisija za zaštitu konkurencije. Komisija za zaštitu konkurencije je samostalna i nezavisna organizacija, koja vrši javna ovlašćenja u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije i svojim aktivnostima reguliše konkurentske uslove i poslovanje tržišnih učesnika.

Zakon o zaštiti konkurencije uređuje se zaštita konkurencije na tržištu Republike Srbije, u cilju ekonomskog napretka i dobrobiti društva, a naročito koristi potrošača, kao i osnivanje, položaj, organizacija i ovlašćenja Komisije za zaštitu konkurencije. Zakon o zaštiti konkurencije je važeći za sva pravna i fizička lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno učestvuju u prometu robe, odnosno usluga, nezavisno od njihovog pravnog statusa, oblika svojine ili državljanstva, odnosno državne pripadnosti – važi za sve tržišne učesnike.

Najvažniji elementi zaštite konkurencije, u skladu sa zakonom, su:

• zabrana restriktivnih sporazuma,
• zabrana zloupotrebe dominantnog položaja,
• kontrola koncentracija.

Restriktivnim sporazumima se smatraju sporazumi između učesnika na tržištu koji imaju za cilj ili posledicu značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje konkurencije na teritoriji Republike Srbije. Restriktivni sporazumi su oni sporazumi kojima se između konkurenata dogovaraju cene, količine, tržišta ili kupci (dva proizvođača/prodavca istog proizvoda/usluge se dogovore da zajedno, u isto vreme, povećaju cene). Zabranom restriktivnih sporazuma se omogućava poslovanja tržišnih učesnika u fer konkurentskim uslovima.

Zloupotreba dominantnog položaja je položaj koji ima učesnik na tržištu a koji, zbog svoje tržišne snage, može da posluje na relevantnom tržištu u značajnoj meri nezavisno u odnosu na stvarne ili potencijalne konkurente, kupce, dobavljače ili potrošače. Prema zakonu, zloupotrebom dominantnog položaja se smatra: neposredno ili posredno nametanje nepravične kupovne ili prodajne cene, ograničavanje proizvodnje, tržišta ili tehničkog razvoja, primenjivanje nejednakih uslova poslovanja na iste poslove sa različitim učesnicima na tržištu (dovođenje pojedinih učesnika na tržištu u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurente), uslovljavanje zaključenja ugovora uz dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovačkim običajima nisu u vezi sa predmetom ugovora.

Koncentracija na tržištu nastaje ukoliko dođe do spajanja i pripajanja učesnika na tržištu, sticanja od strane jednog ili više učesnika na tržištu, neposredne ili posredne kontrole nad drugim učesnikom na tržištu ili više učesnika na tržištu, zajedničkim ulaganjem od strane dva ili više učesnika na tržištu u cilju stvaranja novog učesnika na tržištu ili sticanja zajedničke kontrole nad postojećim učesnikom na tržištu, kao i dve ili više transakcija između istih učesnika na tržištu, izvršenih u vremenskom periodu kraćem od dve godine. Kod postupaka spajanja (koncentracije) firmi, ona se mora prijaviti Komisiji za zaštitu konkurencije i sprovode se tek uz njeno odobrenje. Zabrana konkurencije na tržištu ima za cilj da sprečiti da jedno preduzeće stekne preveliku tržišnu moć.

U slučaju kršenja Zakona o zaštiti konkurencije, pokreće se postupak pred Komisijom za zaštitu konkurencije, koja može izreći mere, naložiti raskid ugovora i novčane kazne.

Kada je narušena zaštita konkurencije, pravnu pomoć pruža advokat za privredno pravo, kako firmama, tako i pojedincima. Advokat za privredno pravo proučava sve činjenice i dokumentaciju kako bi utvrdio da li je zaista došlo do narušavanja konkurencije i procenjuje da li su prekršeni zakoni. U slučaju da se radi o klijentu koji je narušio zakon o zaštiti konkurencije, advokat za privredno pravo ga konsultuje u vezi svih pravnih mogućnosti pred Komisijom ili pregovara u ime klijenta kako bi se postigao sporazum. Ukoliko advokat za privredno pravo zastupa oštećenu stranu, upoznaje stranku za zakonskim mogućnostima i o načinu pokretanja postupka pred Komisijom za zaštitu konkurencije. Advokat za privredno pravo pokreće postupak pred Komisijom za zaštitu konkurencije, podnosi inicijativu Komisiji ili pokreće privredni spor radni naknade štete. Ma o kom postupku da je reč, advokat za privredno pravo zastupa klijente, vodi postupak i priprema dokaze, zastupa klijente i u žalbenim postupcima. Kako bi se predupredila mogućnost povrede Zakona o zaštiti konkurencije, advokat za privredno pravo može biti angažovan na izradi internih akata i procedure i savetuje o adekvatnim poslovnim praksama.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.