Testament (zaveštanje) je svaka izjava volje usmerena na postizanje nekog nasledno-pravnog efekta, data u zakonom utvrđenoj formi za testament. Testament predstavlja strogo zakonom uređen i propisan pravni oblik nasleđivanja, koji se često naziva i zaveštanje, oporuka, poslednja volja.

Testament je uređeni oblik jednostrane, strogo lične i opozive izjave volje za to sposobnog lica, kojom ono određuje raspodelu svoje imovine posle svoje smrti i daje druge izjave i naredbe u vezi sa svojom smrti.

Zaveštaočeva namera za sačinjavanje zaveštanja mora biti određena i bezuslovna.

Sva pitanja u vezi testamenta su regulisana i uređena Zakonom o nasleđivanju.

Zakon razlikuje nekoliko oblika (vrsta) zaveštanja odnosno testamenta, i to:

  • svojeručni testament (olografski testament i predstavlja svojom rukom napisan i potpisan testament ostavioca koji zna da čita i piše, on mora u celosti biti napisan i potpisan svojeručno od strane zaveštaoca uz datum sastavljanja),
  • pismeno zaveštanje pred svedocima (alografski testament gde ostavilac, koji zna da čita i piše već ima sastavljen testament, ali ga čita i potpisuje u prisustvu dva svedoka, izjavljujući da je sačinjeno pismeno pročitao i da je to njegova poslednja volja, a svedoci se potpisuju na samom zaveštanju),
  • sudsko zaveštanje (testament sačinjava sudija, prema usmenom i neposrednom kazivanju samog zaveštaoca, dok ostavilac ne može doneti pripremljen tekst, već se on sastavlja pred sudijom),
  • konzularno zaveštanje (testament koji je pismeni, redovni i javni oblik testamenta, koji našem državljaninu u inostranstvu, po odredbama koje važe za sudski testament, sastavlja konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Srbije, a koji vrši konzularne poslove),
  • međunarodno zaveštanje (testament sastavljen u pismenom obliku, na bilo kom jeziku uz obavezan datum sastavljanja za čije sastavljanje je ovlašćen sudija i konzularni predstavnik neke zemlje u inostranstvu, a punovažan je bez obzira na mesto gde je sačinjeno i na to gde se nalaze dobra zaveštaočeva, bez obzira na državljanstvo zaveštaoca ili na njegovo prebivalište ili boravište),
  • brodsko zaveštanje (vanredni oblik testamenta koji se sastavlja na našem brodu u pismenom obliku i može ga sačiniti zapovednik broda, po pravilima koja važe za sastavljanje sudskog zaveštanja, a čiji je rok važenja 30 dana od dana povratka zaveštaoca u Srbiju),
  • vojno zaveštanje (vanredni oblik testamenta koji se sačinjava u uslovima mobilizacije ili rata po pravilima sudskog zaveštanja, a može ga sačiniti onome ko je na dužnosti komandir čete i drugi starešina njegovog ili višeg ranga),
  • usmeno zaveštanje (je izuzetni i privatni oblik testamenta, koji se sastavlja kada ostavilac svoju poslednju volju zbog izuzetnih prilika ne može sačiniti pismeno, već usmeno izrekne svoju poslednju volju pred tri istovremeno prisutna svedoka, koja potom testament predaju sudu),
  • javnobeležničko zaveštanje (notarijalni testament koji sačinjava javni beležnik tj. notar u obliku javnobeležničkog zapisa).

Advokat za nasledno pravo pruža svu neophodnu pravnu pomoć kako pojedincima, tako i porodicama odnosno svim naslednicima u vezi sa procesom nasleđivanja i pitanjima koja proizilaze iz naslednog prava. Pravnu pomoć, savete ili ma koji drugi oblik pravne radnje kod testamenta pruža advokat za nasledno pravo. Advokat za nasledno pravo preduzima sve pravne radnje vezane za testament – sastavljanje, izvršenje i poništaj, kao i postupak proglašenja testamenta. Advokat za nasledno pravo se bavi pitanjima imovine ili udela u imovini pravnog lica, a nastaje tokom ostavinskog postupka, podelom bračne imovine ili u postupku prenosa udela u privrednim društvima. Advokat za nasledno pravo pruža pravne usluge iz oblasti nasleđivanja, uključujući i poreze.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.