Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti. Društvo ima pretežnu delatnost, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji, a može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su određene osnivačkim aktom, odnosno statutom.

Pravne forme privrednog društva su:
1) ortačko društvo;
2) komanditno društvo;
3) društvo s ograničenom odgovornošću;
4) akcionarsko društvo.

Članovi privrednog društva su lica koja ga osnivaju ili mu naknadno pristupe:
1) u ortačkom društvu – ortaci;
2) u komanditnom društvu – komplementari i komanditori;
3) u društvu s ograničenom odgovornošću – članovi društva s ograničenom odgovornošću;
4) u akcionarskom društvu – akcionari.

Tokom poslovanja privrednih društava može doći do njihovih statusnih promena. Statusne promene su regulisane Zakonom o privrednim društvima.

Statusna promena privrednog društva je postupak kojim se društvo prenosilac reorganizuje tako da društvo sticalac dobija njegovu imovinu, dok članovi u tom društvu stiču udele u vidu akcija. U statusnoj promeni mogu učestvovati jedno ili više društava iste ili različite pravne forme. Statusne promene ne mogu biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije.

Da bi došlo do statusne promene privrednog društva neophodno je da se ispune sledeći uslovi:
• prenos imovine i obaveza sa jednog društva na drugo,
• srazmerna zamena akcija i udela u privrednim društvima.

Vrste statusnih promena:

1. statusna promena pripajanja,

2. statusna promena spajanja,

3. statusna promena podela,

4. statusna promena izdvajanja.

Statusna promena – pripajanje

Jedno ili više privrednih društava može se pripojiti trećem društvu tako što na njega prenose svoju celokupnu imovinu i obaveze. Društvo koje se pripaja na taj način prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja se uglavnom sprovodi kako bi se povećala efikasnost u upravljanju poslovanjem, smanjili troškovi i povećala ekonomičnost.

Statusna promena – spajanje

Dva ili više privrednih društava se mogu spojiti osnivanjem novog društva. Na novo društvo se prenose celokupne imovine i obaveza, čime društva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovođenja postupka likvidacije. Vrste spajanja privrednih društava mogu biti:
• horizontalno spajanje – spajanje društava koja posluju u istoj delatnosti, radi povećanja poslovnog potencijala,
• vertikalno spajanje – spajanje društava koja su povezana dužničko-poverilačkim odnosima, a ne bave se istom delatnošću, radi konsolidovanja i prebijanja,
• diverzifikaciono spajanje – spajanje društava u potpuno nepovezanim delatnostima, radi proširenja poslovnog portfolija.

Statusna promena – podela

Privredno društvo može izvršiti statusnu promenu podele tako što će istovremeno preneti celokupnu imovinu i obaveze na:
• dva ili više novoosnovanih društava (podela uz osnivanje),
• dva ili više postojećih društava (podela uz pripajanje),
• jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava (mešovita podela).

Društvo prenosilac po sprovedenoj statusnoj promeni prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije.

Statusna promena – izdvajanje

Privredno društvo može izvršiti statusnu promenu tako što će preneti deo svoje imovine i obaveza na:
• jedno ili više novoosnovanih društava (izdvajanje uz osnivanje),
• jedno ili više postojećih društava (izdvajanje uz pripajanje),
• jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava (mešovito izdvajanje).

Društvo prenosilac po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.