Kupoprodaja nekretnine otpočinje potpisivanjem ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, a završava se upisom nepokretnosti u katastar. Zakonom o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture se uređuju pravila postupka upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata u njihovom održavanju, predmetu i vrstama upisa u tom postupku i pravilima postupka izdavanja izvoda iz navedenih registara, kao i druga pitanja od značaja za održavanje katastra nepokretnosti i katastra infrastrukture.

Katastar je baza podataka odnosno javni, službeni registar u kom se vodi kompletna evidenciju o nekretninama i pravima nad njima.

Nadležna državna institucija, koji vodi registar je Republički geodetski zavod (RGZ). Informacije koje se beleže u katastru odnose se na sve vidove nepokretnosti (zemljište, zgrade, stanovi, poslovni prostori), vlasnike, prava vlasništva, prava službenosti, kao i tereti (zaloga, hipoteka). Katastar je jedino pravno merodavna evidencija za identifikaciju vlasništva nad nekretninama i njihovih karakteristika i sve informacije sadržane u njemu su ključne za promet nekretnina, izgradnju, legalizaciju i korišćenje zemljišta.

Upisom nekretnine u katastar, kao najvažnijom završnom fazom kod kupoprodaje nekretnine, se vlasništvo nad nekretninom formalno prenosi sa prodavca na kupca, kao novog vlasnika.

Postupak upisa nekretnine u katastar podrazumeva:
• pripremu potrebne dokumentacije (overen kupoprodajni ugovor, rešenje o porezu na prenos apsolutnih prava ili potvrda o oslobađanju od poreza, potvrdu da je kupac izmirio sve komunalne obaveze, dokaz o uplati administrativne takse za upis u katastar i lični dokumenti za identifikaciju novog vlasnika),
• podnošenje zahteva za upis nepokretnosti u katastar tj. Republičkom geodetskom zavodu (RGZ),
• obrada zahteva u katastru (provera dostavljene dokumentacija i ispunjenost uslova za upis),
• izdavanje rešenja o upisu odnosno rešenja o vlasništvu (na osnovu kog se novo vlasničko stanje evidentira u bazi podataka registra i kupac postaje zvanični vlasnik nekretnine).

Kod kupoprodaje nepokretnosti, jedan od troškova je porez na prenos apsolutnih prava u iznosu od 2,5% vrednosti nepokretnosti. U pojedinim situacijama, shodno zakonu, kupac može biti oslobođen plaćanja takse za porez (kod kupovine prve nekretnine).

Način podnošenja dokumentacije i zahteva za upis u katastar je od 04.11.2023. godine je isključivo elektronskim putem (onlajn) tj. digitalno preko profesionalnih korisnika – geodetskih organizacija i advokata (advokat za kupoprodaju nekretnina).

Advokat za kupoprodaju nekretnina pravno obezbeđuje sprovođenje svih procedura upisa nepokretnosti u katastar i prava nad nepokretnosti u skladu sa zakonom, kao profesionalni korisnik, preko eŠaltera.

Advokat za kupoprodaju nekretnina proverava postojeće stanje u katastru – ko je trenutni vlasnik i da li postoje tereti, postojanje potrebnih dozvola i ispunjenosti uslova za nesmetan upis nepokretnosti u katastar. Advokat za kupoprodaju nekretnina sastavlja pravne akte za prenos vlasništva. Advokat za kupoprodaju nekretnina priprema ugovore (kupoprodajni, ugovor o poklonu, ugovor o razmeni, ugovor o doživotnom izdržavanju), kao i sve druge dokumente koji su potrebni za sticanje prava vlasništva kupca nepokretnosti. Nakon obavljene kupoprodajne transakcije, advokat za kupoprodaju nekretnina podnosi zahtev za upis nepokretnosti u katastar – upis prava vlasništva ili drugog prava, prati postupak upisa i vrši eventualne ispravke ili dopune dokumentacije na zahtev katastra. U slučaju da katastar odbije zahtev za upis, advokat za kupoprodaju nekretnina ulaže prigovor ili pokreće upravni spor u cilju zaštite interesa klijenta.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima zaključen Ugovor o pristupanju i korišćenju sistema eŠalter sa Republičkim geodetskim zavodom, te je omogućeno podnošenje zahteva u formi elektronskog dokumenta, za upis u katastar nepokretnosti i vodova i za izdavanje podataka katastra nepokretnosti i vodova. Kancelarija može pružiti sve potrebne usluge za nesmetan upis nepokretnosti u katastar, poštujući izmene koje su stupile na snagu 04.11.2023. godine.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.