U parničnom postupku, kao stranke, učestvuju lica koja su zainteresovana za pružanje sudske pravne zaštite podnošenjem tužbe nadležnom sudu povodom rešavanja sporova nastalih povodom povrede prava ličnosti i sporova iz porodičnih, radnih, privrednih, imovinskopravnih i drugih građanskopravnih odnosa, osim sporova za koje je posebnim zakonom propisana druga vrsta postupka.

Stranke, koje su zainteresovane za rešenje sudskog postupka su tužilac i tuženi. U praksi su često prisutna i treća lica, kao učesnici parničnog postupka. Učešće trećih lica u parnici postoji kada pravosnažna presuda ne obuhvata samo tužioca i tuženog, već i treća lica.

Zakonom o parničnom postupku je regulisano i predviđeno kada i koja lica mogu biti učesnici u parničnom postupku kao treća lica. Prema zakonu, mešanje se može sprovesti samo u određenim uslovima.

Lice koje učestvuje na tuđem suđenju zove se umešač ili intervenijent,

a njihovo učešće se naziva mešanje ili intervencija.

Kao treća lica u parnici, koja su takođe zainteresovana za ishod po tužbi, se mogu javiti:
1. umešač,
2. javni tužilac,
3. imenovanje prethodnika i obaveštenje trećeg lica o parnici.

Učešće umešača kao trećeg lica u parnici

Kod mešanje trećeg lica u parnici, kao umešača, se razlikuju:
• običan umešač (pridružuje se stranci u parničnom postupku),
• glavni umešač.

Običan umešač je treće lice u parnici koje se meša u parnični postupak tako što se pridružuje jednoj od stranaka (tuženom ili tužiocu) kako bi pomogao i kontrolisao način na koji stranka prati predmet na sudu. Običan umešač nije stranka, niti je zastupnik stranke kojoj se pridružuje a sve parnične radnje običnog umešača imaju za stranku kojoj se pridružio pravno dejstvo samo ako nisu u suprotnosti sa njenim radnjama i interesima.

Mešanje običnog umešača je regulisano zakonom, tako da on:
– može da stupi u parnicu u toku celog postupka sve do pravnosnažnosti odluke o tužbenom zahtevu, kao i u toku postupka nastavljenog izjavljivanjem vanrednog pravnog leka,
– mora da prihvati parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umeša u parnicu,
– tokom parnice ovlašćen je da podnosi predloge i da preduzima ostale parnične radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzima stranka kojoj se pridružio,
– svoju izjavu o stupanju u parnicu da daje na ročištu (prepis odnosnog dela zapisnika dostaviće se samo onoj stranci koja je sa ročišta izostala),
– izjavu o mešanju daje u vidu podneska (podnesak dostavlja se strankama),
– ima pravo na izjavu o vanrednom pravnom leku ukoliko je stupio u parnicu do pravosnažnosti odluke o tužbenom zahtevu (primerak pravnog leka u vidu podneska se dostavlja i stranci kojoj se pridružio),
– može da stupi u parnicu umesto stranke kojoj se pridružio ukoliko njegovo mešanje stranke prihvate.

Svaka stranka (i tužilac i tuženi) mogu da ospore umešaču pravo da učestvuje u postupku, te predlože da se umešač odbije. Ukoliko sud utvrdi da ne postoji pravni interes umešača on može i bez izjašnjavanja stranaka da odbije njegovo učešće. Sve do trenutka pravnosnažnosti rešenja o odbijanju učešće umešača, umešač može da učestvuje u postupku i njegove parnične radnje ne mogu da se isključe.

Treće lice koje se umeša u tuđe suđenje ima položaj umešača u svojstvu jedinstvenog suparničara, ukoliko presuda proizvodi isto dejstvo kako prema njemu tako i prema stranci. Ukoliko umešač podnese žalbu, njegova žalba ne otklanja pravnosnažnost presude u slučaju da se stranka kojoj se umešač pridružio odrekne pravnog leka ili je od uloženog pravnog leka odustala (važi i kada umešač ima položaj jedinstvenog suparničara).

Glavni umešač je lice koje u celosti ili delimično traži stvar odnosno pravo u vezi postojećeg parničnog postupka između dve stranke tako što podnosi samostalno tužbu protiv stranke u postupku. Glavni umešač tužbu može da podnese do zaključenja postupka pravosnažnom presudom odnosno do završetka prvostepenog suđenja (tužba glavnog mešanja).

Postojanje glavnog umešača u parnici znači da protivne stranke (tuženi i tužilac) postaju zajedno tužene strane u trenutku kada glavni umešač podnese svoju tužbu nadležnom sudu.

Sud može da odluči da prekine postupak po prvoj tužbi, a suđenje kojim se usvaja tužbeni zahtev glavnog umešača je najveće važnosti za suđenje po prvoj tužbi. Odluka suda u tom slučaju će zavisiti od odluke ili izbora suda po tužbi ili tužbenom zahtevu glavnog umešača, kao prethodno pitanje. Ukoliko sud usvoji tužbeni zahtev glavnog umešača, istom presudom će se tužbeni zahtev (početnog) tužioca podnetog protiv tuženog odbaciti kao neosnovan.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.