Porodično pravo ima za predmet pitanja vezana za porodičnopravne odnose u kojima se obezbeđuju životne potrebe članova jedne porodice. Pored pravnih aspekata, od značaja za porodično pravo kao što su obligaciono, krivično ili medicinsko pravo, aspekti koje je neophodno obuhvatiti kod razmatranja pitanja koji su od značaja za porodično pravo su i biološki, psihološki, ekonomski i sociološki.

U domaćem zakonodavstvu porodično pravo je uređeno i regulisano Porodičnim zakonom. Porodični zakon uređuju brojna pitanja, među kojima je i sporazumni razvod braka.

Sporazumni razvod braka je razvod braka kog karakteriše saglasnost supružnika da se razvedu.

Sporazumni razvod braka se javlja u slučaju kada se postupak prekida braka pokreće predlogom za sporazumni razvod braka. Sporazumni razvod braka je moguć samo ako supružnici zaključe sporazumni predlog u pisanoj formi, odnosno sačine pismeni sporazum o razvodu. Predlog za sporazumni razvod braka supružnici podnose nadležnom sudu u mestu prebivališta ili boravišta nekog od supružnika, odnosno u mestu njihovog poslednjeg zajedničkog prebivališta.

Sporazum o razvodu braka neophodno mora da sadrži dva elementa u pisanoj formi:
1. pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava,
2. pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine.

Shodno zakonu, pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava može imati dva oblika kod sporazumnog razvoda braka:
• sporazuma o vršenju roditeljskog prava podrazumeva sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava,
• sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava.

U oba slučaja je od značaja angažovanje advokata za razvod, kao lica stručnog za sastavljanje sporazuma, ispunjavanje njegove zakonske forme i navođenje bitnih pitanja od značaja za razvod.

Ukoliko supružnici odluče da roditeljsko pravo vrši samo jedan roditelj, sporazum o vršenju roditeljskog prava, kod sporazumnog razvoda braka, mora da obuhvati sledeće sporazume: o poveravanju zajedničkog deteta jednom roditelju koji će to pravo vršiti, o visini doprinosa za izdržavanje deteta koje plaća drugi roditelj, o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem koji ne vrši sporazumno roditeljsko pravo (učestalost viđanja, vreme trajanja viđanja, mesto viđanja, prisustvo trećih lica).

Sporazumni razvod braka povlači sa sobom i pitanje deobe zajedničke imovine supružnika. To podrazumeva utvrđivanje suvlasničkog odnosno supoverilačkog udela svakog supružnika u zajedničkoj imovini. Deoba zajedničke imovine može se vršiti kako za vreme trajanja braka, tako i posle njegovog prestanka (sporazumnog razvoda braka), što se dostavlja u vidu napomene pismenog sporazuma o deobi imovine.

Sporazumni razvod braka zahteva da supružnici zaključe sporazum o deobi zajedničke imovine, tek tada je u pitanju sporazumna deoba zajedničke imovine supružnika. Sporazumna deoba zajedničke imovine kod sporazumnog razvoda braka mora da zadovolji propisanu pravnu formu tako što je propisano da se sporazum o deobi zajedničke imovine zaključuje u obliku javnobeležnički potvrđene isprave. Pretpostavka Zakona o porodičnim odnosima je da su udeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki. Kada postoji nesrazmernost u udelima supružnika u imovini, supružnici, kod sporazumnog razvoda braka, mogu da se sporazumeju oko srazmere deobe imovine u skladu sa sporazumom o vršenju roditeljskog prava i imovinskom stanju roditelja koje to pravo vrši.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.