Tužba je inicijalni akt kojim se pokreće parnični postupak. Tužba mora biti u pisanom obliku i neophodno je da sadrži tužbeni zahtev. Posebno bitni elementi tužbe su: nadležnost suda, osnov tužbe, predmet spora, vrednost predmetnog spora. U parničnim postupcima, kao što su medijski sporovi, postupci za zaštitu podataka o ličnosti, za zaštitu prava intelektualne svojine, krivični i prekršajni postupci, kao i privredni sporovi sve prisutnije su SLAPP tužbe.

SLAPP (Strategic Lawsuit Against Public Participation) tužba je tužba protiv učešća javnosti, to je tužba koja proizlazi iz javnog istupanja tuženog lica, a povodom nekog pitanja koje je od javnog interesa.

SLAPP tužba je tužba koja je usmerena protiv javnog učestvovanja – reč je o pravnom postupku koji se pokreće sa ciljem da se zastraše, iscrpe ili ućutkaju pojedinci, novinari, aktivisti ili organizacije koji iznose kritičke stavove o nekoj temi od javnog značaja.

SLAPP tužba, kao tužba usmerena protiv učešća javnosti, znači da je prisutna usmerenost tužbe na izjavu ili aktivnost kojom se ostvaruju prava na slobodu izražavanja (umetnička, satirična, naučna izlaganja, publikacije) i ostvarivanje prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja (protesti, demonstracije, udruživanja građana).

Pitanja od javnog interesa, koja su pokretač SLAPP tužbe, su sva ona pitanja koja utiču na javnost, tako da ona može biti legitimno zainteresovana za ta pitanja (zdravstvo, bezbednost, životna sredina, klima ili uživanje osnovnih ljudskih prava) ili ona pitanja koja se tiču važnih društvenih problema (politika, pravosuđe, socijalna zaštita, obrazovanje, klima, zaštite životne sredine).

SLAPP tužbe često nemaju realni pravni osnov, već služe kao sredstvo pritiska na tuženog, koji treba da se uplaši dugotrajnog i skupog sudskog procesa, a kao rezultat bi se javila autocenzura tuženog. SLAPP tužbe su često predmet zloupotrebe, budući da imaju za cilj ograničavanje slobode izražavanja i prava na informisanje.

Osnovne karakteristike SLAPP tužbi:
• tužilac je najčešće uticajni, bogati pojedinac ili grupa, kompanija ili državni organ protiv koga postoji izražena javna kritika u vezi pitanja od javnog interesa (političari, javni funkcioneri, uticajni poslovni ljudi, javne ličnosti, imućni pojedinci, sudije, država, bilo koje fizičko ili pravno lice),
• tuženi su najčešće novinari, medijske kuće, aktivisti za zaštitu ljudskih prava, naučnici, organizacije civilnog društva ili obični građani, bilo koje fizičko ili pravno lice koje javno istupa povodom pitanja od javnog interesa,
• tuženi javno istupa povodom informacija vezanih za pitanja od javnog interesa,
• tužbeni zahtevi su neprecizni ili protivrečno formulisani, zasnovani na lažnim navodima i pravno neutemeljeni ili sadrže one elemente kojima se vrši zloupotreba prava ili procesnih ovlašćenja – tužbeni zahtevi su očigledno neosnovani,
• osnovni cilj tužioca nije da se usvoji tužbeni zahtev i ostvari zaštita njegovog prava, već da zastraši, ograniči, ućutka i spreči kritiku koja je usmerena protiv njega,
• postojanje nesrazmere moći, naročito finansijske, između tužioca i tuženog,
• tužilac ili njegovi zastupnici direktno učestvuju u zastrašivanju, uznemiravanju, pretnjama tuženom,
• visina tužbenog zahteva je najčešće nesrazmerno visoka, jer tužilac nema za cilj ostvarivanje naknade, već da namerno uveća troškove sudskog postupka, koji direktno zavise od visine tužbenog zahteva, a koji se plaćaju tokom sudskog postupka (sudske takse i ostali troškovi) nevezano za ishod sudskog procesa i toga koja strana će po presudi snositi troškove suđenja,
• tužilac želi da finansijski iscrpi tuženog, čije su materijalne prilike često puno slabije u odnosu na tužioca i dovede ga do finansijskog siromašenja, kao načina zastrašivanja i ućutkivanja,
• sudski postupak se ne koristi za stvarnu procenu, dokazivanje ili ostvarivanje nekog prava, već u druge svrhe, čime se bespotrebno opterećuju sudovi.

Kod SLAPP tužbe je osnovni efekat, koji želi da se postigne, zastrašivanje i to ne samo tuženog, već i svih onih koji žele javno da istupe iznoseći informacije u vezi pitanja od javnog značaja, a kojima se direktno dovodi u pitanje ili narušava status tužioca. SLAPP tužba je upozorenje ostalima da će biti ućutkani ukoliko javno istupe.

SLAPP tužba ima niz negativnih posledica po društvo i pojedinca – ograničavanje medija, ograničavanje slobode izražavanja i kritičkog mišljenja.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.