Porodični zakon svakom supružniku daje pravo na razvod braka: „ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika“. Porodičnim zakonom je regulisan i način na koji se vrši razvod braka po tužbi. U slučaju da supružnici nisu uspeli da ostvare sporazumni razvod braka, podnosi se tužba za razvod braka odnosno vrši se razvod braka po tužbi.

Razvod braka po tužbi se pokreće tužbom za razvod braka od strane jednog supružnika, koji zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice.

Tužbu za razvod braka može sačiniti angažovani advokat za razvod braka po tužbi od strane supružnika koji tužbu pokreće.

Tokom bračnog spora (razvod braka po tužbi) advokat za razvod braka odnosno advokat za porodično pravo zastupa klijenta tokom sudskog postupka razvoda braka.

Razvod braka po tužbi podrazumeva da jedan od supružnika (ili angažovani advokat za razvod braka po tužbi) zahteva od suda da presudom proglasi prestanak bračne zajednice. Tužba za razvod braka po tužbi je formalnog karaktera. Po Porodičnom zakonu ona mora da sadrži sve one elemente koji su neophodni da bi se po tužbi za razvod braka moglo postupiti:
– označenje suda,
– ime i prezime, prebivalište ili boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika,
– predmet spora,
– sadržinu izjave i potpis podnosioca.

Tokom postupka za razvod braka po tužbi, sud mora odlučiti o:
• vršenju roditeljskog prava,
• čuvanju, vaspitanju i izdržavanju dece,
• načinu viđanja maloletnog deteta sa roditeljem koji ne vrši roditeljsko pravo.

U postupku za razvod braka po tužbi, tužbom se može tražiti i odluka o:
– lišenju roditeljskog prava (delimičnom ili potpunom lišenju vršenja roditeljskog prava),
– merama o nasilju u porodici koje se trebaju primeniti protiv tužene strane.

Supružnik koji pokreće tužbu za razvod braka (ili ovlašćeni advokat za razvod braka po tužbi) može u tužbi predložiti način na koji treba urediti čuvanje, vaspitanje i izdržavanje deteta (dece) i održavanje njihovih ličnih odnosa. Sud će predlog supružnika razmotriti, ali će postupiti shodno svojoj proceni o tome šta je u najboljem interesu deteta (dece). Sud ne mora da postupi po predlogu stranke.

Kada se pokrene postupak (tužba) za razvod braka po tužbi, kod pitanja vezanog za vršenje roditeljskog prava sud pribavlja izveštaj centra za socijalni rad, a po potrebi može doneti rešenje o određivanju veštačenja od strane veštaka odgovarajuće struke, sve u cilju donošenja odluke u najboljem interesu deteta u pogledu vršenja roditeljskog prava.

Razvod braka po tužbi podrazumeva i rešavanje pitanja izdržavanja deteta sudskim putem. Kada je reč o dečjim potrebama, sud će ih ceniti u zavisnosti od uzrasta deteta, vodeći računa o minimalnoj sumi izdržavanja. Roditelj, koji vrši roditeljsko pravo, dužan je da doprinosi dečjem izdržavanju i to maloletnog deteta, kao i punoletnog deteta koje se nalazi na redovnom školovanju, a najkasnije do 26. godine života deteta.

Ako supružnici nisu uspeli da se sporazumeju o deobi zajedničke imovine, deobu zajedničke imovine vrši sud u posebnom postupku i ona ne može biti predmet tužbe za razvod braka (razvod braka po tužbi). Imovinsko pitanje supružnika se rešava u posebnom, parničnom postupku, u cilju pravednog utvrđivanja i deobe bračne tekovine. Imovina supružnika se deli na zajedničku imovinu (koju su supružnici radom stekli tokom trajanja bračne zajednice) i posebnu imovinu (koju jedan supružnik ima u trenutku zaključenja braka, kao i ona imovina koja je stečena tokom trajanja braka na osnovu besteretnog sticanja).

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.