Porodičnim zakonom je regulisan pojam roditeljskog prava. Prema zakonu, roditeljsko pravo izvedeno je iz dužnosti roditelja i postoji samo u meri koja je potrebna za zaštitu ličnosti, prava i interesa deteta. Sadržina roditeljskog prava se odnosi na sledeće: roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o detetu; staranje o detetu obuhvata: čuvanje, podizanje, vaspitavanje, obrazovanje, zastupanje, izdržavanje te upravljanje i raspolaganje imovinom deteta; roditelji imaju pravo da dobiju sva obaveštenja o detetu od obrazovnih i zdravstvenih ustanova.

Starateljstvo nad detetom je takođe uređeno Porodičnim zakonom i to tako da se pod starateljstvo stavljaju: dete bez roditeljskog staranja (maloletni štićenik) ili punoletno lice koje je lišeno poslovne sposobnosti (punoletni štićenik). Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva.

Tokom vremena staranja nad detetom zakon dopušta mogućnost pokretanja postupka za izmenu starateljstva.

Postupak za izmenu starateljstva pokreće lice ovlašćeno zakonom podnošenjem tužbe za promenu vršenja roditeljskog prava pred nadležnim sudom. Lica koja se smatraju ovlašćenim za podnošenje tužbe su dete, roditelj kojem odlukom suda dete nije povereno na vršenje roditeljskog prava i organ starateljstva. Sudski postupci za izmenu starateljstva su po zakonu hitni postupci (prvo ročište se održava u roku od 15 dana od dana prijema tužbe i postupak se sprovodi na najviše dva ročišta) u kojima je javnost isključena. Kod donošenja presude o izmeni starateljstva, sud se rukovodi najboljim interesima deteta. U toku postupka, dete starosti od deset godina ima zakonsko pravo da slobodno i neposredno izrazi svoje mišljenje. Važno mišljenje za donošenje odluke suda je mišljenje organa starateljstva odnosno Centra za socijalni rad. Vodeći se najboljim interesima deteta, sud može doneti odluku da izmeni vršenja roditeljskog prava, poveravajući dete drugom roditelju, koji je tužilac.

Tokom sudskog postupka vezanom za starateljstvo nad detetom, određuje se model viđanja deteta sa roditeljima, kao i visina alimentacije. Alimentacija je zakonsko pravo deteta na izdržavanje od onog roditelja koji ne vrši roditeljsko pravo i to u vidu novčanog iznosa koji se isplaćuje određeni vremenski period utvrđen zakonom. Alimentacija se plaća svaki mesec u iznosu koji je utvrđen presudom suda, bilo kao fiksni iznos ili u određenom procentu, gde ne može biti manja od 15% odnosno veća od 50% iznosa mesečnih primanja roditelja koje je isplaćuje. Ukoliko je roditelj, koji je u obavezi da plaća alimentaciju, nezaposlen, ne oslobađa se plaćanja alimentacije, već se ona može odrediti sudskom presudom kao minimalni iznos na ime izdržavanja deteta. Ako roditelj, koji ima obavezu plaćanja alimentacije, istu ne izvršava, pokreće se postupak prinudne naplate. Neplaćanje alimentacije je krivično delo prema Krivičnom zakoniku Republike Srbije, što znači da se pokreće krivična prijava protiv roditelja koji je ne plaća.

Zbog složenosti, osetljivosti i hitnosti sudskog postupka izmene starateljstva, poželjno je angažovati stručno lice iz oblasti porodičnog prava – advokat za porodično pravo. Advokat za porodično prava pokreće tužbu pred sudom. Advokat za porodično pravo nadalje ostvaruje komunikaciju sa organom starateljstva, zastupa stranke pred sudom, pribavlja svu neophodnu dokumentaciju i dostavlja je sudu. Pružajući pravne usluge, advokat za porodično pravo zastupa dete, uvažavajući njegove najbolje interese, vodeći računa o uzrastu deteta i njegovim potrebama. Advokat za porodično pravo pruža usluge i tokom postupka naplate alimentacije.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.