Prema Porodičnom zakonu brak nastaje tako što ga dva lica različitog pola sklapaju davanjem izjava volje pred matičarem. Brak se sklapa radi ostvarivanja zajednice života supružnika.
Porodični zakon priznaje postojanje i vanbračne zajednice (Član 4.) Vanbračna zajednica je trajnija zajednica života žene i muškarca, između kojih nema bračnih smetnji (vanbračni partneri). Vanbračni partneri imaju prava i dužnosti supružnika pod uslovima određenim Porodičnim zakonom. Skup svih prava i dužnosti vanbračnih partnera u zajednici života čini njihov vanbračni status.
Vanbračna zajednica ne nastaje pred državnim organom (ne sklapa se brak, niti se vrši upis u Matičnu knjigu venčanih), te ona ne proizvodi statusna dejstva na ime, državljanstvo i poslovnu sposobnost. Prestanak vanbračne zajednice može biti prirodnim putem (smrt jednog vanbračnog partnera) ili sporazumnim i jednostranim raskidom (za života vanbračnih partnera, kao sporazumni prekid vanbračne zajednice odnosno razvod).
Vanbračna zajednica može biti prekinuta kao i bračna zajednica.
Ukoliko postoje deca u vanbračnoj zajednici, prama zakonu imaju ista prava kao i deca iz bračne zajdenice.
Prekid vanbračne zajednice sam po sebi ne menja roditeljska prava i obaveze – najvažniji kriterijum je najbolji interes deteta. Sve odluke koje se tiču starateljstva, izdržavanja i viđanja deteta se mogu sporazumno urediti, ali ako nema dogovora, odlučuje sud.
Pravne posledice kod prekida vanbračne zajednice sa decom:
- oba roditelja imaju jednaka roditeljska prava i dužnosti, osim ukoliko sud ne odluči drugačije,
- starateljstvo i poveravanje deteta se može sporazumno urediti ili sudski, koji može dete poveriti jednom roditelju, a drugom odrediti pravo na viđanje ili može odrediti zajedničko starateljstvo (odluka u skladu sa poštovanjem najboljeg interesa deteta),
- upis očinstva podrazumeva da se izvrši priznanje očinstva ili da sud utvrdi očinstvo, jer bez upisa očinstva, otac nema formalna roditeljska prava ni obaveze,
- izdržavanje deteta (alimentacija) – roditelj koji ne živi sa detetom dužan je da plaća izdržavanje (alimentaciju), što čini njegovu zakonsku obavezu,
- pravo na kontakte sa detetom roditelja koji ne živi sa detetom – roditelj ima pravo i obavezu da održava lične odnose s detetom,
- stanovanje i korišćenje zajedničke imovine može biti takvo da jedan roditelj može nastaviti da koristi stan ili kuću u kojoj dete živi, bez obzira na formalno vlasništvo, ako to nalaže interes deteta, ali se pred sudom može tražiti i podela zajedničke imovine.
Kod svih odluka, nakon prekida vanbračne zajednice sa decom, pravnu pomoć može pružiti advokat za razvod braka. Advokat za razvod braka savetuje vanbračne partnere o njihovim pravima i obavezama i pravnim posledicama sa kojima se mogu susresti. Advokat za razvod braka se naročito bavi pitanjima koja se tiču starateljstva, izdržavanja i viđanja deteta i načina na koji će se ona urediti. Ukoliko vanbračni partneri mogu da postignu sporazum o svim važnim pitanjima, advokat za razvod braka će sastaviti sporazum o prekidu vanbračne zajednice, roditeljskom staranju i viđanju deteta, alimentaciji. Ukoliko postoji nemogućnost da se prekid vanbračne zajednice sporazumno reši, advokat za razvod braka će iskoristiti sve pregovaračke sposobnosti i mogućnosti da predupredi sudski postupak. Ukoliko to ne uspe, advokat za razvod braka preduzima sve pravne radnje pred sudom, posebno vodeći računa o najboljem interesu deteta. Advokat za razvod braka zastupa stranke na ročištima, brani interese klijenta i deteta posebno u sporu oko starateljstva, alimentacije, podele imovine, viđanja deteta. Advokat za razvod braka podnosi predloge za izvršenje ako se obaveze ne poštuju.
