Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, uređuju se Zakonom o radu u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju se i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu – samo kada je to Zakonom o radu određeno. Zakonom o radu su definisani i uslovi za prestanak radnog odnosa, kao i prava koje zaposleni u tim okolnostima ima.

Pravo na otpremninu, uslovi isplate, kao i visina otpremnine su uređeni Zakonom o radu. U skladu sa zakonom, isplata otpremnine je dužnost poslodavca, odnosno pravo zaposlenog.

Otpremnina je obeštećenje zaposlenog u vidu novčanog davanja od strane poslodavca u situaciji kada zaposlenom prestaje radni odnos kod poslodavca.

Otpremnina se može definisati i kao nagrada radniku za vernost poslodavcu, čija namena je ublažavanje štetnih posledica koje otkaz ima. Otpremnina je i jedno od osnovnih prava radnika, koje mu je zagarantovano zakonom kada mu prestaje radni odnos.

Zakonodavac je predvideo dva slučaja kada je moguće isplatiti otpremninu:

  • otpremnina prilikom odlaska zaposlenog u penziju,
  • otpremnina za otkaz zaposlenom (odnosno otpremnina kada je zaposleni proglašen za tehnološki višak).

Otpremnina kod odlaska u penziju je pravo zaposlenog, bez obzira da li je u pitanju starosna, invalidska ili porodična ili prevremena starosna penzija. Zakon o radu propisuje da je visina otpremnine zbog odlaska u penziju jednaka dvema prosečnim zaradama u Republici Srbiji, prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Otpremnina kod otkaza je pravo zaposlenog bilo da mu je poslodavac dao otkaz ili je otkaz dao sam zaposleni, kao i kod sporazumnog prestanka radnog odnosa. Takođe, zaposleni ima pravo na otpremninu i kada ga poslodavac proglasi tehnološkim viškom i iz tog razloga mu prekine radni odnos. U praksi je često prisutno da poslodavci izbegavaju plaćanje otpremnine zaposlenom, koje je u suprotnost sa Zakonom o radu i odlukom Ustavnog suda Republike Srbije.

Zakonsko ograničenje kod otpremnine podrazumeva da zaposleni ne može da ostvari pravo na otpremninu za isti period za koji mu je već isplaćena otpremnina kod istog ili drugog poslodavca.

Zaposleni može biti suočen sa problemom neisplaćene otpremnine od strane poslodavca. U tim situacijama je najbolje angažovati stručno lice, koje će pružiti svu neophodnu pomoć – advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo će omogućiti zaposlenom da zaštiti svoja prava pred sudom i drugim nadležnim organima. Advokat za radno pravo može pomoći da se otkaz ugovora o radu proglasi nezakonitim, ukoliko nije u skladu sa Zakonom o radu. Advokat za radno pravo pokreće sudski postupak u vezi neisplaćene otpremnine od strane poslodavca. Advokat za radno pravo zastupa zaposlenog tokom sudskog procesa i prikuplja svu relevantnu dokumentaciju, kako bi zaposlenom bila isplaćena otpremnina u skladu sa odredbama zakonodavca.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd, koja okuplja tim stručnjaka, pruža svu pravnu pomoć i zaštitu zaposlenima, kada je narušeno njihovo pravo na otpremninu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.