U domaćem zakonodavstvu su penzijsko i invalidsko osiguranje obavezni. Penzijsko i invalidsko osiguranje su definisani i uređeni Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Prema zakonu, obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem obezbeđuju se prava za slučaj starosti, invalidnosti, smrti i telesnog oštećenja.

Zakon određuje i sva prava koja imaju osiguranici penzijskog i invalidskog osiguranja.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču se i ostvaruju zavisno od dužine ulaganja i visine osnovice na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje i uz primenu načela solidarnosti.

Sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja se određuju kao lična prava i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne zastarevaju, osim prava na potraživanja dospelih, a neisplaćenih iznosa u slučajevima utvrđenim zakonom.

Obavezno osigurana lica su:

  • zaposleni,
  • lica koja samostalno obavljaju delatnost,
  • poljoprivrednici.

Prema odredbama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju osigurana lica i članovi njihovih porodica ostvaruju sledeća prava, i to:

  • starosnu penziju i prevremenu starosnu penziju za slučaj starosti,
  • invalidsku penziju za slučaj invalidnosti,
  • porodičnu penziju za slučaj smrti,
  • novčanu naknadu za telesno oštećenje za slučaj telesnog oštećenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešću,
  • novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica za slučaj potrebe za pomoći i negom drugog lica.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja i kad navrši 45 godina staža osiguranja. Osiguranik stiče pravo na prevremenu starosnu penziju kad navrši najmanje 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života.

Invalidnost, prema zakonu, postoji kad kod osiguranika nastane potpuni gubitak radne sposobnosti ili kada kod profesionalnog vojnog lica nastane potpuni gubitak sposobnosti za profesionalnu vojnu službu i kada kod policijskog službenika nastane potpuni gubitak radne sposobnosti za profesionalno vršenje policijskih poslova, zbog promena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom.

Pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodice umrlog osiguranika ukoliko je on navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili je ispunio uslove za starosnu, prevremenu starosnu penziju ili invalidsku penziju ili umrlog korisnika starosne, prevremene starosne penzije ili invalidske penzije.

Zakon definiše i telesno oštećenje i to tako da ono postoji kad kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili delova tela, što mu otežava normalnu aktivnost organizma i iziskuje veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na to da li prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.

Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica ima onaj osiguranik i korisnik penzije kojem je, zbog prirode i težine stanja povrede ili bolesti, utvrđena potreba za primanje pomoći i nege za obavljanje radnji radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba.

Mogućnost ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja postoji kada se pokrene zahtev od strane osiguranika tj. na zahtev člana porodice za ostvarivanje prava na porodičnu penziju.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.