Svi zaposleni imaju pravo na štrajk ukoliko poštuju odredbe zakona koji ga reguliše. Pravo na štrajk, njegova zakonitost u smislu organizovanja i ostalih uslova je regulisana Zakonom o štrajku.

Zakonitost štrajka može da zavisiti od predmeta odnosno svrhe štrajka, od vremena njegovog trajanja, načina organizovanja ili od ponašanja štrajkača i štrajkačkog odbora. Dopušteni ciljevi štrajka mogu biti vezani samo sa predmetom kolektivnog pregovaranja, štrajkači svoje zahteve mogu da usmeravaju ka organima vlasti sa ciljem poboljšanja položaja zaposlenih donošenjem socijalnoekonomskih mera i donošenjem boljih radnih normativnih akata od strane poslodavca. U praksi se dešava da o zakonitosti štrajka odlučuje Nacionalni odbor za radne odnose.

Pored Zakona o štrajku, određena pravna pitanja vezana za štrajk su uređena i Krivičnim zakonikom.

Krivičnim zakonikom se uređuje:

– povreda prava na štrajk,

– zloupotreba prava na štrajk.

Povreda prava na štrajk, prema zakonu postoji kao krivično delo u slučaju da:
– neko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan način spreči ili ometa zaposlene da, u skladu sa zakonom, organizuju štrajk, učestvuju u njemu ili na drugi način ostvaruju pravo na štrajk,
– svako ko vrši povredu prava na štrajk kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine,
– kaznene sankcije su predviđene za poslodavca ili odgovorno lice koji otpusti jednog ili više zaposlenih sa posla zbog njihovog učešća u štrajku koji je organizovan u skladu sa zakonom ili prema njima primeni druge mere kojima se povređuju njihova prava iz rada.

Zloupotreba prava na štrajk, prema Krivičnom zakoniku postoji ukoliko:
– neko organizuje ili vodi štrajk suprotno zakonu ili drugim propisima, čime dovedi u opasnost život ili zdravlje ljudi ili imovinu većeg obima ili ako su usled toga nastupile druge teške posledice, ukoliko time nisu ostvarena obeležja nekog drugog krivičnog dela,
– svako ko vrši zloupotrebu prava na štrajk kazniće se zatvorom do tri godine.

Zajednička karakteristika za povredu prava na štrajk i zloupotrebu prava na štrajk je ta što su to krivična dela po osnovu rada.

Krivično delo povrede prava na štrajk ima sledeće pravne karakteristike:
– štiti zaposlena lica koja stupaju u zakonski štrajk,
– krivične sankcije su usmerena na lica koja sprečavaju ili ometaju zaposlene u štrajku da ga organizuju, učestvuju u njemu i ostvaruju svoja prava putem štrajka,
– radnje izvršenja krivičnog dela su ometanje ili sprečavanje pasivnog subjekta krivičnog dela (najmanje dva lica) da ostvari pravo na štrajk,
– povreda prava na štrajk je i povreda Ustavom zagarantovanog prava na rad.

Krivično delo zloupotrebe prava na štrajk ima sledeće pravne karakteristike:
– obuhvaćeni su slučajevi organizovanja i vođenja nezakonitog štrajka, čime se dovode u opasnost životi i zdravlje ljudi i sigurnost imovine i stvara mogućnost nastajanja teških posledica,
– izvršioci krivičnog dela mogu biti zaposleni koji sa određenom namerom i umišljajem organizuju štrajk koji nije u skladu sa zakonom,
– krivična sankcija za počinioce krivičnog dela je zatvorska kazna.

Najčešći primeri nezakonitih štrajkova (štrajkova koji nisu organizovani u skladu sa zakonom) su politički štrajkovi, koji nemaju za cilj poboljšanje socio-ekonomskog položaja zaposlenih, već su politički instruirani radi ostvarenja nekog političkog ili ideološkog cilja i često su radikalni u merama koje se primenjuju (štrajk glađu).

Advokat za privredno pravo i advokat radno pravo pruža sve pravne savete vezane za zakonit način prekida rada zaposlenih u cilju zaštite profesionalnih i ekonomskih interesa zaposlenih po osnovu rada. Advokat za privredno pravo i advokat radno pravo posebno akcenat daje pravnim konsultacijama u slučaju sprečavanja krivičnih dela po osnovu rada u vidu nezakonitih štrajkova.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.