Zakon o privrednim društvima uređuje pravni položaj privrednih društava i drugih oblika organizovanja, a naročito njihovo osnivanje, upravljanje, statusne promene, promene pravne forme, prestanak i druga pitanja od značaja za njihov položaj, kao i pravni položaj preduzetnika. Odredbe pomenutog zakona primenjuju se i na oblike obavljanja privredne delatnosti koji su osnovani i posluju u skladu sa posebnim zakonom, osim ako je tim zakonom drugačije propisano.

Jedan od oblika organizovanja privrednog društva je i društvo sa ograničenom odgovornošću.

Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je vrsta preduzeća u obliku privrednog društva koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica, u svojstvu članova društva, radi obavljanja određene privredne delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom i koje za obaveze odgovara ograničeno – samo osnivačkim ulogom. D. O. O. se smatra društvom kapitala, a ima i neke karakteristike društva lica. Društvo sa ograničenom odgovornošću je društvo kapitala koje se najčešće bira prilikom organizovanja malih i srednjih preduzeća. Ono predstavlja prelazni oblik između ortačkog i akcionarskog društva.

Prednost ovog oblika organizovanja je znatno manji nivo formalnosti procedura i unutrašnje organizacije u funkcionisanju društva u odnosu na akcionarsko društvo.

Ograničena odgovornost osnivača ne znači da osnivač može da posluje i radi mimo zakona i svojih ovlašćenja, već, ukoliko osnivači zloupotrebljavaju društvo, isti mogu biti utuženi i za obaveze društva a mogu se pokrenuti i postupci za poništavanje konkretnih pravnih poslova.

Društvo sa ograničenom odgovornošću ima i kontrolnog člana. Smatra se da je određeno lice kontrolni član društva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva, odnosno ukoliko poseduje više od 50% prava glasa u društvu.

Kontrolni član ima odgovornost za obaveze prinudno likvidiranog društva i nastavak prekinutog parničnog postupka nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata.

Razlozi za pokretanje postupka prinudne likvidacije mogu biti brojni i imaju za posledicu brisanje društva iz registra, nakon čega se, po zakonu, parnični postupci prekidaju. Nakon prekinutog parničnog postupka otvara se pitanje odgovornosti za obaveze društva u takvoj situaciji. Shodno zakonu, članovi društva sa ograničenom odgovornošću odgovaraju solidarno za obaveze društva u likvidaciji i nakon brisanja društva iz registra i to do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka (imovina društva u likvidaciji koja je preostala nakon izmirenja svih obaveza društva i koja se kao takva raspodeljuje članovima društva u skladu sa odlukom o raspodeli likvidacionog ostatka). Jedini izuzetak od ovog pravila je da kontrolni član društva sa ograničenom odgovornošću odgovara neograničeno solidarno za obaveze društva i nakon brisanja društva iz registra.

Nakon brisanja društva iz registra parnični postupak se može nastaviti na zahtev članova odnosno poverilaca brisanog društva i to na način što će kontrolni član društva primiti parnicu u stanju u kome se nalazi u momentu nastavka postupka. Za društvo sa ograničenom odgovornošću koje je brisano iz registra neophodno je dostaviti, uz predlog za nastavak postupka, dokaz iz registra Agencije za privredne registre da kontrolni član samostalno poseduje više od 50% udela u osnovnom kapitalu društva. Nakon toga kontrolni član društva prima parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa bez obzira što je do momenta prekida postupak vođen bez njegovog učešća, kako bi celishodnije i efikasnije tekao postupak. Podnošenjem nove tužbe bi produžilo vreme ostvarivanja prava tužioca i stvorili dodatni i bespotrebni troškovi.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.