Zaposleni koji je pretrpeo povredu na radu i u vezi sa radom, prema zakonu, ima pravo na naknadu štete. Naknadu štete zbog povrede na radu ili u vezi sa radom zaposleni potražuje od poslodavca u vidu novčane naknade.

Naknadu štete zaposlenom u novčanom iznosu duguje lice koje je odgovorno za nastalu štetu,

odnosno poslodavac koji nije obezbedio adekvatne uslove na radnom mestu u skladu sa zakonskim odredbama.

Da bi zaposleni koji je pretrpeo povredu na radu i u vezi sa radom ostvario pravo na novčanu naknadu tj. naknadu štete, neophodno je da budu ispunjeni uslovi:
1) postojanje subjektivne ili objektivne odgovornost poslodavca,
2) zaposleni pri radu nije smeo da krši predviđene zakonske mere u vezi bezbednosti na radu i niti da je radio bez propisane zaštitne opreme (ukoliko to opis i vrsta posla zahteva) odnosno nije smeo da se ponaša u suprotnosti sa pravilima zaštite na radu.

Subjektivna odgovornost podrazumeva da je poslodavac kriv za nastalu štetu i to ako je svojom krivicom na neki način prouzrokovao štetu. Subjektivna odgovornost poslodavca postoji ako on dopusti da zbog postojećeg stanja ili nekog drugog dejstva nastane štetna posledica koja može da dovede do povrede na radu zaposlenog, a posledicu ne otkloni ili ako poslodavac ne zna kakve štetne posledice mogu da nastanu, a za takve posledice bi morao da zna. Objektivna odgovornost poslodavca podrazumeva odgovornost poslodavca za nastalu štetu usled povrede na radu bez obzira na krivicu (odgovornost poslodavče zbog posedovanja određenih stvari ili obavljanja specifičnih delatnosti).

Za potvrde na radu nastale usled subjektivne ili objektivne odgovornosti poslodavca, poslodavac je odgovoran za svu nastalu štetu.

Naknada štete se isplaćuje zaposlenom:
• koji je pretrpeo povredu na radu ili oboleo od profesionalne bolesti za vreme trajanja bolovanja i to u iznosu 100% prosečne zarade ostvarene u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad (ne manje od minimalne zarade),
• za slučaj telesnog oštećenja (koje iznosi najmanje 30%) prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešću u vidu novčane naknade u skladu sa stepenom telesnog oštećenja i to tako da je telesno oštećenje od 30% osmi stepen.

Poslodavac je dužan da zaposlenom, koji je pretrpeo povredu na radu i u vezi rada, nadoknadi i materijalnu štetu koja nastane zbog izgubljenih zarada, troškova lečenja, oporavka. Poslodavac je takođe u obavezi da zaposlenom, koji je pretrpeo povredu na radu koja je uzrokovala trajno umanjenje radne sposobnost ili potpuni gubitak radne sposobnosti da naknade štete plaća u vidu rente.

Naknada štete zbog povrede na radu i u vezi sa radom odnosno novčani iznos koji zaposleni potražuje određuje se posebno u svakom konkretnom slučaju povrede na radu (ne može uvek unapred da se odredi, jer zavisi od brojnih parametara).

Poslodavci imaju zakonsku mogućnost da izvrše osiguranje od odgovornosti za povrede zaposlenih na radu i u vezi sa radom u osiguravajućim kućama. Ukoliko zaposleni pretrpi povredu na radu i u vezi sa radom, zaposleni ima pravo da odštetni zahtev uputi osiguravajućoj kući kod koje je poslodavac osiguran. Kada osiguranja nema, odštetni zahtev zaposleni uručuje poslodavcu.

Za sva pravna pitanja i zastupanje pred poslodavcem ili nadležnim organima u slučaju povrede na radu i naknade štete zbog povrede na radu, možete kontaktirati Advokatsku kancelariju Slavica Janjić, Beograd.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.