Ugovorom o radu su definisana prava i obaveze zaposlenog i poslodavca, među kojima su i radne obaveze zaposlenog, uslovi rada i radno mesto. Pored Zakona o radu, prava i obaveze zaposlenih poslodavca su bliže određena i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Zakonom o radu je propisano da svaki zaposleni ima pravo na bezbednost i zdravlje na radu. Kako bi to pravo bilo ispunjeno, postoje obaveze na strani i poslodavca i zaposlenog. Poslodavac je u obavezi da zaposlenom obezbedi uslove rada i organizuje rad radi bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu. Zaposleni je dužan da poštuje propise o bezbednosti i zaštiti života i zdravlja na radu kako ne bi ugrozio svoju bezbednost i zdravlje, kao i bezbednost i zdravlje zaposlenih i drugih lica. Zaposleni je takođe dužan da obavesti poslodavca o svakoj vrsti potencijalne opasnosti koja bi mogla da utiče na bezbednost i zdravlje na radu.

Tokom ispunjavanja radnih zadataka i obaveza zaposlenog,

može nastupiti povreda na radu ili povreda u vezi rada.

Svaki zaposleni ima zakonom definisana prava u slučaju da mu se dogodi povreda na radu ili u vezi sa radom.

Povreda na radu je definisana Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kao:
– povreda koja se dogodi u prostornoj, vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla zaposlenog,
– prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela zaposlenog, iznenadnim opterećenjem tela ili drugim promenama fiziološkog stanja organizma,
– povreda koju zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije raspoređen, ali koji obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen,
– povreda prouzrokovana na redovnom putu od stana do mesta rada ili obrnuto, na putu preduzetom radi izvršavanja službenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na rad,
– oboljenje zaposlenog koje je nastalo neposredno ili kao isključiva posledica nekog nesrećnog slučaja ili više sile za vreme obavljanja posla ili u vezi sa njim,
– povreda zaposlenog nastala u vezi s korišćenjem prava na zdravstvenu zaštitu po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti,
– povreda prava zaposlenog koje zaposleni ima po zakonu, a ta prava mu poslodavac uskraćuje.
Povredom na radu se u smislu zakona, smatraju i povrede koji zaposleni pretrpi u slučajevima učestvovanja u spašavanju ili odbrani od elementarnih nepogoda ili nesreća, vojnim vežbama, takmičenjima koje organizuje poslodavac, kao i povrede koje nastanu prilikom vršenja poslova na drugim i zadacima za koje je zakonom utvrđeno da su od opšteg interesa.

Ukoliko je zaposleni na takvom radnom mestu na kom je izložen dužim neposrednim uticajem procesa i uslova rada na radnom mestu, odnosno samim poslovima koje je obavljao i kao posledica takvih uslova se jave određene bolesti, one se smatraju profesionalnim bolestima.

Tokom procesa rada kod zaposlenog može doći i do telesnog oštećenja. U skladu sa zakonom, telesno oštećenje se određuje kao ono oštećenje koje postoji ukoliko dođe do gubitka, bitnijeg oštećenja ili znatnije onesposobljenosti pojedinih organa ili delova tela zaposlenog, a što dovodi do njegove otežane normalne aktivnosti organizma, te zahteva veće napore u ostvarivanju životnih potreba, bez obzira na to da li dovodi do invalidnosti ili ne.

Za povrede na radu zbog neuobičajenih i nepredvidivih okolnosti koje su izvan kontrole poslodavca ili povrede nastale zbog izuzetnih događaja čije se posledice, i pored nastojanja poslodavca, nisu mogle izbeći, poslodavac nije odgovoran.

U slučaju da zaposleni pretrpi povredu na radu i u vezi rada, poslodavac je dužan da sačini izveštaj o povredi na radu, prijavi u roku od 24 sata nadležnoj inspekciji rada nastalu povredu na radu ili u vezi rada, kao i da dostavi izveštaj o povredi nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je konstatovana povreda na radu i u vezi rada kod zaposlenog.

U slučaju nastanka povrede na radu ili pokretanja postupka naknade štete u postupku mirnog rešavanja radnog spora ili pokretanja spora pred sudom najbolje je angažovati advokata za radno pravo.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić, Beograd pruža odgovore na sva pravna pitanja u vezi povrede na radu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.