Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na drugo (društvo sticalac) prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi članovi u tom društvu stiču udele, odnosno akcije. Svi članovi društva prenosioca stiču udele, odnosno akcije u društvu sticaocu srazmerno svojim udelima, odnosno akcijama u društvu prenosiocu, osim ako se svaki član društva prenosioca saglasi da se statusnom promenom izvrši zamena udela odnosno akcija u drugačijoj srazmeri ili ako koristi svoje pravo na isplatu umesto sticanja udela, odnosno akcija u društvu sticaocu u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Statusna promena podrazumeva zakonsku obavezu pripreme i postojanja odgovarajućih akata i dokumentacije, među kojima je i nacrt plana podele (u slučaju da samo jedno društvo učestvuje u statusnoj promeni).

Priprema nacrta plana podele se vrši u situaciji kad je donosilac odluke o statusnoj promeni jedno akcionarsko društvo, koje na svojim organima (odbor direktora ili nadzorni odbor) donosi odluku o usvajanju plana podele društva.

U pogledu sadržine plan podele u suštini ne razlikuje od ugovora o statusnoj promeni, koji se sastavlja u slučajevima kad statusna promena odnosi na više društava. Priprema svih akata i celokupne dokumentacije, je u nadležnosti je odbora direktora, odnosno nadzornog odbora.

Nacrt plana podele ili ugovor o statusnoj promeni je strogo definisan Zakonom o privrednim društvima u pogledu forme i sadržaja. Shodno Zakonu ugovor o statusnoj promeni zaključuje se ako u statusnoj promeni učestvuju dva ili više društava.

Nacrt plana podele ili ugovor o statusnoj promeni sadrži:
1) poslovna imena i sedišta društava koja učestvuju u statusnoj promeni;
2) cilj i uslove pod kojima se vrši statusna promena;
3) označenje vrednosti imovine i visine obaveza koje se statusnom promenom prenose na društvo sticaoca i njihov opis, kao i način na koji se taj prenos vrši društvu sticaocu;
4) podatke o zameni udela, odnosno akcija, a naročito:
• srazmeru u skladu sa kojom se vrši zamena udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu za udele, odnosno akcije u društvu sticaocu i visinu novčanog plaćanja ako postoji;
• način preuzimanja udela, odnosno akcija u društvu sticaocu i datum od koga ti udeli, odnosno akcije daju pravo učešća u dobiti;
• podatke o posebnim pravima u društvu sticaocu koja stiču članovi društva prenosioca sa posebnim pravima;
5) datum od koga prestaju poslovne aktivnosti društva prenosioca, ako ono prestaje po sprovedenoj statusnoj promeni;
6) datum od koga se transakcije društva prenosioca smatraju, u računovodstvene svrhe, transakcijama obavljenim u ime društva sticaoca;
7) sve posebne pogodnosti u društvu sticaocu koje se odobravaju članovima odbora direktora, odnosno izvršnog i nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, društava koja učestvuju u statusnoj promeni;
8) uslove pod kojima će se nastaviti radni odnos zaposlenih u društvu sticaocu;
9) ostala pitanja od značaja za sprovođenje statusne promene.

Sastavni delovi nacrta plana podele ili ugovora o statusnoj promeni su:
1) predlog odluke o izmenama i dopunama osnivačkog akta, odnosno statuta društva sticaoca, a ako statusnom promenom nastaje novo društvo predlog osnivačkog akta, kao i predlog statuta tog društva ako je ono akcionarsko društvo;
2) deobni bilans društva prenosioca, u slučaju statusne promene podele ili izdvajanja;
3) spisak članova društva prenosioca, sa navođenjem nominalne vrednosti njihovih udela, odnosno akcija u društvu sticaocu, kao i udela, odnosno akcija koje stiču u društvu sticaocu;
4) spisak zaposlenih u društvu prenosiocu čiji se radni odnos nastavlja u društvu sticaocu.

Kod donošenja nacrta plana podele, neophodno je navesti tačan iznos kapitala društva prenosioca, kao i jasan definisan način zamene za akcije u društvu sticaocu. Svaka promena hartija od vrednosno registrovana u Centralnom registru, moraju se evidentirati i u i Agenciji za privredne registre, pošto oba registra imaju snagu apsolutne tačnosti.

Nacrt ugovora o statusnoj promeni, odnosno nacrt plana podele društvo objavljuje na svojoj internet stranici, ako je ima, i dostavlja registru privrednih subjekata radi objavljivanja na internet stranici tog registra najkasnije 60 dana pre dana održavanja sednice skupštine na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni. Društvo koje nije javno akcionarsko društvo nema obavezu objavljivanja obaveštenja ako je to obaveštenje uputilo lično svakom članu društva.

U praksi se javljaju česti slučajevi nesaglasnosti podataka evidentiranih u Centralnom registru i Agenciji za privredne registre. Moguće rešenje za takvu situaciju bi bilo da društvo prenosilac odlukom smanji osnovni kapital (poništi sopstvene akcija) do nivoa kojim se broj akcija usaglašava sa podacima Centralnog registra. Odluku o tome donosi Skupština društva prenosioca, na način kako je određeno članom Zakona o privrednim društvima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.