Lekarska greška koja se tradicionalno vezuje za postupke lekara i njihovu pravnu odgovornost, ima mnogo šire implikacije, jer se može odnositi i na postupke bilo kog zdravstvenog radnika koji učestvuje u lečenju pacijenata. Pojam „lekarske greške“ se može razmatrati i sa medicinskog i sa pravnog stanovišta, ali prevladava stav da se ipak radi o pravnom pojmu. Lekarska greška koja se tradicionalno vezuje za postupke lekara i njihovu pravnu odgovornost, ima mnogo šire implikacije, jer se može odnositi i na postupke bilo kog zdravstvenog radnika koji učestvuje u lečenju pacijenata.

Odgovornost lekara predstavlja u osnovi odgovornost za grešku, što je tekovina sudske prakse. Zbog specifičnosti medicinske delatnosti, sagledavanje lekarske greške poprimilo je duplu dimenziju, lekarske i pravne struke, istovremeno komplementarnu i različitu, koja obuhvata:

• medicinsko određenje greške u kome je ona okarakterisana prema važećoj naučnoj normi (medicine i njoj komplementarnih disciplina),

• pravno određenje greške, koje grešku povezuje sa propustima u izvršavanju pravno preuzetih obaveza.

Bilo koji sporni slučaj da je u pitanju, bitan element odgovornosti sastoji se u tome da se ustanovi greška, kao kršenje dužnog ponašanja od strane lekara ili drugog profesionalca. Istovremeno se uočava i uporednopravni i viši stepen zaštite ljudskih prava u oblasti zdravlja što isto tako nameće i širi pojam shvatanja lekarske greške, sa posebnim značajem na njenu pravnu prirodu.

Lekarska greška je postupanje lekara protivno pravilima medicinske struke (lat. contra legem artis) ili nepoštovanje pravila koja čine medicinski standard (lat.contra legem artis).

Medicinski standard čini skup pravila kojih se mora pridržavati svaki lekar prilikom intervencije. Medicinski standard se iskazuje u određenim jednoznačnim pravilima kojih se mora pridržavati svaki lekar.

Od trenutka pojavljivanja pojma nesavesno ili nestručno lečenje odnosno pojave „stručne greške“ lekara ono postaje polje sporenja medicinske i pravne nauke. Suština problema dilema: da li sadržinu pojma čine i objektivni i subjektivni elementi, da li pojam “nesavesno lečenje” obuhvata samo kršenje pravila medicinske nauke i prakse ili i nepridržavanje, ili kršenje pravila o pažljivom postupanju.

Lekarske greške se mogu manifestovati u:
• činjenju ili propuštanju činjenja od strane lekara,
• preduzimanju neindikovanog ili u preduzimanju pogrešnog indikovanog medicinskog zahvata,
• pogrešnim merama ili nepropisnim dispozicijama lekara.

Podele lekarskih grešaka se može biti i na sledeći način:
• dijagnostičke greške,
• greške u organizaciji medicinskog zbrinjavanja,
• greške u vođenju medicinske dokumentacije,
• greške u ponašanju medicinskog osoblja,
• taktičke greške,
• tehničke greške.

Podela lekarskih grešaka se vrši prema različitim kriterijumima:
1. Kriterijum grešaka prema izboru metode dijagnostike ili lečenja na taktičke (pogrešan izbor metoda ispitivanja radi postavljanja dijagnoze) i tehničke (nepropisno sprovođenje dijagnostičkih i terapijskih mera).
2. Kriterijumi grešaka prema etapama lečenja: dijagnostičke, terapijske, profilaktičke.
3. Podela lekarskih grešaka sa pravnog stanovišta.
4. Sa stanovišta medicinskog prava lekarske greške se dele na: Neizbežne lekarske greške i greške koje su se mogle izbeći, kao i greške koje povlače i greške koje ne povlače odgovornost.

Za učinjenu lekarsku grešku, lekar može odgovarati:
1. prekršajno;
2. disciplinski;
3. krivično.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.