Privredni subjekti, tokom obavljanja svoje delatnosti, mogu pružiti svoje usluge, izvršiti radove ili prodati dobra pravno-organizacionim sastavnim delovima države, kojima upravljaju neki od nivoa javne vlasti. U takvim slučajevima reč je o javnim nabavkama i primenjuju se pravila shodno Zakonu o javnim nabavkama.

Suština postupka javne nabavke je da svi organi, organizacije i druge organizaciono – privredne celine, koje se finansiraju iz budžeta (novcem svih poreskih obveznika), vrše nabavke na način koji će sprečiti zloupotrebe, omogućiti nabavke po najpovoljnijim uslovima, poštujući načela javnih nabavki (otuda i naziv javna nabavka).

Naručilac posla je državni organ, organ autonomne pokrajne ili lokalne samouprave ili drugo pravno lice koje je osnovano u cilju zadovoljavanja potreba od opšteg interesa, kao što su: ministarstva, sekretarijati, javne agencije, javna preduzeća, zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove, ustanove socijalne zaštite i druge ustanove.

Ponuđač je svaki privredni subjekt koji ispuni uslove predviđene uslovima javne nabavke i u skladu sa njima je podneo ponudu, ispunjavajući sve uslove u pogledu dostavljanja navedenih dokumenta u konkursnoj dokumentaciji. Dokumentacija je bilo koji dokument koji je nastao tokom planiranja javne nabavke, sprovođenja postupka javne nabavke i izvršenja ugovora o javnoj nabavci, a koji naručilac čuva najmanje pet godina od zaključenja pojedinačnog ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma, odnosno pet godina od obustave ili poništenja postupka javne nabavke.

Zakon o javnim nabavkama definiše javnu nabavku kao:

1) nabavku na osnovu ugovora o javnoj nabavci dobara, usluga ili radova koje nabavlja jedan ili više javnih naručilaca od privrednih subjekata koje su ti naručioci odabrali bez obzira da li su dobra, usluge ili radovi namenjeni za javne svrhe,

2) nabavku na osnovu ugovora o javnoj nabavci dobara, usluga ili radova koje nabavlja jedan ili više sektorskih naručilaca od privrednih subjekata koje su ti naručioci odabrali, pod uslovom da su dobra, usluge ili radovi namenjeni obavljanju neke od sektorskih delatnosti.

Javna nabavka ne sme da bude oblikovana sa namerom izbegavanja primene Zakona o javnim nabavkama ili izbegavanja primene odgovarajuće vrste postupka javne nabavke ili sa namerom da određene privredne subjekte neopravdano dovede u povoljniji ili u nepovoljniji položaj.

Zakonom su određena načela javnih nabavki:
a) ekonomičnosti i efikasnosti (naručilac je u obavezi da poštuje ekonomično trošenje javnih sredstava uz manje troškova vezanih za postupak i izvršenje javne nabavke),
b) obezbeđivanja konkurencije i zabrane diskriminacije (obaveza naručioca da omogući što je moguće veću konkurenciju),
c) transparentnosti postupka javne nabavke (naručilac je dužan da obezbedi transparentnost postupka javne nabavke poštujući obaveze iz Zakona o javnim nabavkama),
d) jednakosti privrednih subjekata (naručilac je u obavezi da obezbedi jednak položaj svim privrednim subjektima),
e) proporcionalnosti (javna nabavka mora da se sprovede na način koji je srazmeran predmetu javne nabavke i ciljevima koje ona treba da postigne).

Tokom postupka javne nabavke, naručilac vrši određivanje procenjene vrednosti predmeta javne nabavke. Procenjena vrednost predmeta javne nabavke iskazuje se u dinarima, bez poreza na dodatu vrednost, a obuhvata procenu ukupnih plaćanja koje će izvršiti naručilac, uključujući sve opcije ugovora i moguće produženje ugovora, ukoliko je predviđeno u konkursnoj dokumentaciji. Procenjena vrednost predmeta javne nabavke mora da bude objektivna, zasnovana na sprovedenom ispitivanju i istraživanju tržišta predmeta javne nabavke, koje uključuje proveru cene, kvaliteta, perioda garancije, održavanja i mora da bude validna u vreme pokretanja postupka javne nabavke.

Naručilac određuje predmet javne nabavke na način da predstavlja tehničku, tehnološku, funkcionalnu i drugu objektivno odredivu celinu.

Naručilac je dužan da preduzme sve mere u cilju utvrđivanja, sprečavanja i otklanjanja sukoba interesa u vezi sa postupkom javne nabavke, da bi se izbeglo narušavanje načela obezbeđenja konkurencije i jednakosti privrednih subjekata.

Vrste postupaka javnih nabavki mogu biti:
• otvoreni postupak javne nabavke,
• restriktivni postupak,
• pregovarački postupak sa objavljivanjem javnog poziva,
• pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva,
• konkurs za nacrte,
• postupak javne nabavke male vrednosti.

Nakon završene javne nabavke, sklapa se ugovor o javnoj nabavci. Ugovor o javnoj nabavci, prema zakonu, je:
1) teretni ugovor, zaključen u pisanoj formi između jednog ili više ponuđača i jednog ili više naručilaca koji za predmet ima nabavku dobara, pružanje usluga ili izvođenje radova;
2) ugovor o javnoj nabavci koji za predmet ima kupovinu dobara, zakup dobara, lizing dobara (sa pravom kupovine ili bez tog prava) ili kupovinu na rate, a koji može da obuhvati po potrebi i instaliranje i ugradnju kao prateće poslove neophodne za izvršenje ugovora,
3) ugovor o javnoj nabavci radova je ugovor o javnoj nabavci koji za predmet ima: izvođenje radova ili projektovanje i izvođenje radova u vezi sa jednom ili više delatnosti u skladu sa ovim zakonom, izvođenje radova ili projektovanje i izvođenje radova, na izgradnji objekta, kao i realizaciju izgradnje objekta u skladu sa zahtevima određenim od strane naručioca koji vrši odlučujući uticaj na vrstu ili projektovanje izgradnje objekta.

Privredni subjekti dužni su da u izvršavanju ugovora o javnoj nabavci poštuju obaveze u oblasti zaštite životne sredine, socijalnog i radnog prava, kao i obaveze iz kolektivnih ugovora, odnosno odredbe međunarodnog prava vezanog za zaštitu životne sredine, socijalno i radno pravo.

Advokat za privredno pravo odnosno advokat za ugovore pruža sve pravne savete u vezi javnih nabavki, počev od tumačenja neophodne konkursne dokumentacije, planiranja javne nabavke i sprovođenje postupka javnih nabavki. Advokat za privredno pravo odnosno advokat za ugovore može pružiti pravne usluge privrednim subjektima vezane za sklapanje ugovora o javnoj nabavci.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.