Penzija je redovni novčani prihod na koji imaju pravo osobe nakon prestanka rada zbog starosne dobi, invaliditeta ili gubitka sposobnosti za rad. Svaka zemlja ima svoj penzijski sistem, koji se uređuje internim zakonima, ali ono što je generalno zajedničko za sve je da postoje starosna, invalidska i porodična penzija.

Inostrana penzija je penzija koju osoba prima iz države u kojoj je radila, a koja nije ista zemlja u kojoj trenutno živi i boravi.

Pravo na inostranu penziju osiguranici ostvaruju u skladu sa zakonima zemlje u kojoj su radili, nacionalnim propisima o socijalnom osiguranju, a procedura vezana za isplatu inostrane penzije tokom boravka u Republici Srbiji je u najvećem broju slučajeva uređena primenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju su uređena pitanja priznavanja radnog staža, zdravstvenog osiguranja, isplate penzija i drugih davanja.

Postojanje međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju je pojednostavilo i olakšalo način primanja inostrane penzije u RS. Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju obezbeđuje da, u okviru administrativno-pravne pomoći, osiguranik podnosi zahtev nosiocu osiguranja na čijem području ima prebivalište (boravište). Prema međunarodnom sporazumu, zahtev koji je osiguranik podneo u državi u kojoj boravi, smatra se zahtevom podnetim i nosiocu osiguranja druge države ugovornice. Zahtev i dokumentacija predaju se u filijali prema mestu prebivališta lično ili poštom. O podnetom zahtevu se država ugovornica (država u kojoj je osiguranik stekao pravo na inostranu penziju) obaveštava na propisanim dvojezičnim obrascima. Ukoliko je osiguranik ispunio predviđene uslove za sticanje penzije po osnovu staža navršenog na području jedne države ugovornice, u tom slučaju se penzija određuje bez uzimanja u obzir staža ostvarenog na području druge države ugovornice. Ako ti uslovi nisu ispunjeni, u skladu sa međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju, periodi radnog staža osiguranja navršenih na području država ugovornica se, pod uslovom da se ti periodi ne poklapaju, sabiraju i određuje se srazmerni deo penzije. Za ostvarivanje prava na inostranu penziju se vrši i lekarski pregled (veštačenje), kako bi se odlučilo o podnetom zahtevu. Lekarski pregled se vrši kod nosioca osiguranja na čijem području osiguranik ima prebivalište. Osiguraniku, koji je ispunio uslove za sticanje penzije kod RF PIO (u Republici Srbiji), a koji ima prebivalište van teritorije RS, obezbeđena je isplata davanja u skladu sa međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, pod uslovom reciprociteta.

Republika Srbija ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa 35 zemlje, kojima su uređena pitanja priznavanja radnog staža, zdravstvenog osiguranja, isplate penzija i drugih davanja. Među zemljama ugovornicama su i BiH, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Severna Makedonija, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Nemačka, Francuska, Austrija, Australija, Belgija, Mađarska, Danska, Slovačka, Slovenija, Švajcarska i druge.

Uslovi za ostvarivanje prava po međunarodnim ugovorima (za starosnu penziju) kod pojedinih zemalja ugovornica:

  • Makedonija: 64 godine života i 15 godina penzijskog staža za muškarce, odnosno za žene 62 godine života i 15 godina penzijskog staža;
  • Nemačka: i muškarci i žene 65 godina života, 5 godina staža osiguranja, a od toga najmanje 12 meseci u Nemačkoj;
  • Švajcarska: 65 godina života za muškarce i 12 meseci staža osiguranja, odnosno za žene 64 godine života i 12 meseci staža osiguranja;
  • Hrvatska: 65 godina života i 15 godina staža osiguranja za muškarce, odnosno 63 godine života i 15 godina osiguranja za žene.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd uspešno rešava pitanja prava na ostvarivanje inostrane penzije. Kancelarija nudi osiguranicima brojne advokatsko-pravne usluge, počev od konsultacija, pa do podnošenja zahteva i potrebne dokumentacije, u skladu sa međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju, za sve zemlje potpisnice sporazuma. Advokatski tim kancelarije vrši sve dopune i izmene zahteva i dokumentacije i kontaktira institucije zadužene za regulisanje prava na ostvarivanje inostrane penzije.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.