Penzija je mesečna novčana naknada na koju pojedinac stiče pravo po osnovu osiguranja za slučaj starosti, invalidnosti i smrti na način utvrđen zakonom. Zavisno od uslova pod kojima je stečena, penzija se deli na starosnu, invalidsku i porodičnu.

Invalidska penzija je novčana, mesečna naknada koju osiguranik prima u slučaju da je pretrpeo potpuni gubitak radne sposobnosti zbog promene zdravstvenog stanja čiji je uzrok profesionalna bolest, povreda na radu, povreda van rada ili bolesti koja se ne može otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom.

Invalidska penzija je penzija koja se isplaćuje ukoliko je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti nastao do godina života potrebnih za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Invalidnost se utvrđuje na osnovu veštačenja medicinskog nalaza, mišljenja i ocene Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (RF PIO). Komisije RF PIO i Nacionalne službe za zapošljavanje veštače procenu radne sposobnosti lica sa invaliditetom i njegovih mogućnosti zaposlenja ili održanja zaposlenja u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Sticanje prava na invalidsku penziju je moguće ukoliko su istovremeno ispunjena dva uslova i to postojanja invalidnosti i određeno trajanje staža osiguranja.

Zakonodavac je propisao da pravo na invalidsku penziju postoji ako je:

  • uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalno oboljenje, bez obzira na dužinu staža osiguranja,
  • invalidnost posledica bolesti ili povrede van rada, potrebno je najmanje pet godina staža osiguranja.

Izuzetak od ovog zakonskog normativa su oni osiguranici kod kojih je invalidnost nastala pre 30. godine života, a pod određenim uslovima vezanim za dužinu ostvarenog radnog staža, i to:

  • do 20 godina potrebna je najmanje jedna godina staža osiguranja,
  • do 25 godina potrebno je dve godine staža osiguranja,
  • do 30 godina potrebno je tri godine staža osiguranja.

Ukoliko je osoba sa utvrđenim invaliditetom primalac naknade za nezaposlenost od strane NSZ, zahtev za invalidsku penziju podnosi pripadajućoj NSZ filijali, što znači da osoba ne mora biti u radnom odnosu da bi stekla pravo na invalidsku penziju. Staž, koji se priznaje kao neophodan uslov za sticanje prava na invalidsku penziju, je samo onaj staž za koji su plaćeni doprinosi na način utvrđen zakonom. U slučaju da se postupak sticanja prava i isplate invalidske penzije podnosi dok osiguraniku traje osiguranje, prvo se utvrđuje i donosi rešenje o postojanju invalidnosti, a po prestanku osiguranja se izdaje rešenje o iznosu invalidske penzije. Penzioner, koji je korisnik invalidske penzije, može ući u sistem osiguranje po osnovu obavljanja privremenih, povremenih ili ugovorenih poslova (po ugovoru o radu nije dozvoljen odnosno stalni radni odnos). Za sve korisnike prava na invalidsku penziju i to II ili III kategorije invalidnosti, koji su to svoje pravo ostvarili do stupanja na snagu Zakona o PIO 2003. godine, a kome nezavisno od njihove volje i bez njihove krivice prestane svojstvo osiguranika, određuje se invalidska penzija u visini od 50% invalidske penzije (po prestanku prava na novčanu naknadu od Nacionalne službe za zapošljavanje). Invalidski penzioner može ući u osiguranje po osnovu obavljanja privremenih, povremenih ili ugovorenih poslova, ali ne i po ugovoru o radu. Potpisivanjem ugovora o radu invalidskom penzioner može biti pozvan na pregled radi utvrđivanja promene u stanju invalidnosti, što može imati za posledicu prestanak prava na invalidsku penziju.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd vrši sve poslove potrebne da bi se realizovalo pravo na invalidsku penziju za osiguranike sa invaliditetom. Kancelarija podnosi zahtev nadležnim institucijama i službama dopunjuje i kompletira podnete zahteve odgovarajućom dokumentacijom, prati odnosno vrši uvid u predmet i shodno tome podnosi odgovarajuće zahteve Direkciji PIO.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.