Legalizacija (overavanje) isprava u međunarodnom prometu vrši se na način predviđen Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu. Zakonodavac je regulisao način overavanja isprava i to tako da se potpisom lica koje je ispravu potpisalo i verodostojnost pečata stavljenog na ispravu potvrđuje overom dokumenta tj. javne isprave, pri čemu se overava izvorni, originalni dokument, prevedeni dokument se legalizuje na isti način kao i originalni dokument.

Način legalizacije javnih isprava izdatih u Republici Srbiji je uređen tako da se hijerarhijski javna isprava overava prvo potpisom i pečatom suda, nakon čega sledi nadovera od strane Ministarstva pravde RS, a potom Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije potpisom i pečatom ministarstva potvrđuje potpis i pečat Ministarstva pravde, na osnovu deponovanog potpisa lica ovlašćenog za overu, da bi krajna nadovera usledila od strane inostranog organa – „potpuna legalizacija“ (diplomatsko – konzularno predstavništvo države u kojoj će se dokument koristiti, a koje je akreditovano u RS).

U zemljama potpisnicama Haške konvencije potvrdu verodostojnosti domaćih javnih isprava vrši predsednik suda ili ovlašćeni sudija nadležnog osnovnog suda svojim potpisom i pečatom suda (na samom originalu dokumenta ili njegovom dodatku). Obrazac potvrde, koji sledi postupak overe, je izrađen kao štambilj na koji se unose traženi podaci. Obrazac potvrde se naziva apostille pečat (apostil pečat).

Apostil pečat je nastao kako bi se proces legalizacije dokumenta namenjenih međunarodnoj upotrebi pojednostavio, izbegle dotadašnje složene procedure i olakšala upotreba javnih isprava u inostranstvu. Potpisom Haške konvencije 1961. godine ukida se potreba za legalizacijom dokumenata uvođenjem apostil pečata, kao jednostavnog načina za potvrđivanje autentičnosti javnih isprava između zemalja članica Haške konvencije.

Apostille pečat (apostil pečat) je pečat koji se koristi za potvrdu verodostojnosti domaćih javnih isprava namenjenih međunarodnoj upotrebi, u zemljama potpisnicama Haške konvencije.

Apostille pečat (apostil pečat) može izdati samo nadležno telo zemlje u kojoj je javna isprava izdata. Sadržaj apostil pečata čine: naziv zemlje koja je izdala dokument, ime osobe koja je potpisala dokument, ovlašćenje u kojem je ta osoba delovala i pečat nadležnog organa koji je dokument overio. Upotrebom apostil pečata omogućeno je da se dokument prizna u inostranstvu bez potrebe za ikakvim dodatnim overama.

Apostil pečat se koristi kod dokumenata kao što su: izvod iz matične knjige rođenih, uverenje o državljanstvu, sudski dokumenti, diplome, svedočanstva i poslovni dokumenti.

Apostil pečat podleže mesnoj nadležnosti odnosno javni dokument se overava u nadležnom osnovnom sudu (javna isprava koja je izdata u Beogradu dobija i apostil u Beogradu). U zavisnosti od namene javne isprave koja se prevodi, moguća je situacija da se original overava prvo apostil pečatom, a potom prevodi ili se prvo radi ovlašćeni prevod dokumenta, nakon čega sledi overa apostil pečatom u sudu (kod dokumenata koji se koriste u Belgiji i Italiji, apostil se ne prevodi).

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža usluge zastupanja klijenata kod pribavljanja svih javnih isprava. Kancelarija pribavlja apostil pečat od nadležnog organa kod svih dokumenata koji su predmet korišćenja u međunarodnim okvirima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.