Ostavinski postupak je postupak u kome se raspravlja o zaostavštini, te je drugi, čest naziv, za ostavinski postupak i ostavinska rasprava. U ostavinskom postupku sud utvrđuje ko su naslednici testamenta, koju imovinu nasleđuju i koja prava im pripadaju iz zaostavštine. Ostavinski postupak ili ostavinska rasprava je po svojoj prirodi deklarativni postupak koji ima za cilj da se jedna neizvesna situacija razreši. Ostavinski postupak može biti pokrenut sudskim putem ili ga može pokrenuti advokat za ostavinu na osnovu punomoćja naslednika.

Poslove pokretanja ostavinskog postupka sudije najčešće poveravaju notarima, koji ih dalje sprovode. Osnovna razlika u pokretanju i vođenju ostavinskog postupka koji je poveren notaru se ogleda u ceni usluge – ostavinska rasprava koju vodi sud je daleko pristupačnija od cene iste usluge javnog beležnika.

Advokat za ostavinu oko poslova pokretanja i vođenja ostavinskog postupka pruža usluge:

1. sastavljanja predloga za pokretanje ostavine,

2. sastavljanje naslednih izjava i

3. zastupanje na ostavinskim ročištima.

Zakon o vanparničnom postupku ne sadrži odredbe o punomoćnicima u vanparničnom postupku, tako da se na ostavinski postupak, kao vrstu vanparničnog postupka, primenjuju pravila Zakona o parničnom postupku u pogledu punomoćnika. Zakon o parničnom postupku predviđa ograničen krug lica koja se mogu pojaviti kao punomoćnici u parničnom postupku. To su, po pravilu, advokati za ostavinu.

Punomoćje za preduzimanje procesnih radnji u ostavinskom postupku, koje advokat za ostavinu dobija, obuhvata radnje kao što su:
– podnošenje predloga za pokretanje ostavinskog postupka,
– preuzimanje ostavinskog rešenja,
– podnošenje pravnog leka,
– odricanje od prava na podnošenje pravnog leka.

Punomoćje može biti dato advokatu za ostavinu ili drugom licu, zakonom predviđenom, u zavisnosti od toga ko je učesnik ostavinskog postupka.

Ako je učesnik ostavinskog postupka fizičko lice, punomoćje za preduzimanje procesnih radnji u ostavinskom postupku fizičko lice može dati samo advokatu za ostavinu, krvnom srodniku u pravoj liniji, bratu, sestri, supružniku, kao i predstavniku službe pravne pomoći jedinice lokalne samouprave, koji je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

Ako je učesnik u ostavinskom postupku pravno lice (ustanova kojoj je zaveštalac ostavio neku stvar u legat), punomoćje za preduzimanje procesnih radnji u tom postupku može se dati samo advokatu za ostavinu i diplomiranom pravniku koji je u radnom odnosu u tom pravnom licu.

U pogledu nasledne izjave, koja po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja procesnu radnju, već pravni posao materijalnog prava, na nju se ne primenjuju pravila Zakona o parničnom postupku, već opšta pravila o zastupanju koja sadrži Zakon o obligacijama. Prema njemu i materijalno-pravnim normama mogućnost sticanja svojstva punomoćnika nije ograničena na advokate za ostavinu, članove najuže porodice vlastodavca ili diplomirane pravnike koji su u radnom odnosu kod vlastodavca, već punomoćje može biti dato svakom fizičkom i pravnom licu.

Sam ostavinski postupak ili ostavinska rasprava, kao vanparnični postupak, je vrlo osetljiv, jer se mogu javiti sporna pravna pitanja između lica koja su u bliskim rodbinskim vezama. Iz tih razloga se može desiti da se ostavinska rasprava prekida kao vanparnični postupak, kako bi se dalje, u parničnom postupku, raspravila sporna pravna pitanja. Sve pravne poslove i u parničnom postupku u vezi ostavine, može preduzimati advokat za ostavinu.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.