U okviru porodičnog prava, a u skladu sa Zakonom o porodičnom pravu, regulisana su i pitanja vezana za prestanak bračne zajednice sporazumnim razvodom.

U skladu sa Porodičnim zakonom, sporazumni razvod braka je takav razvod braka

čije je osnovno obeležje saglasnost supružnika da se razvedu.

Sporazumni razvod braka je brži i efikasniji način razvoda braka u odnosu na razvod braka po tužbi. Sporazumni razvod braka podrazumeva obostranu saglasnost supružnika da se brak razvede.

Sporazumni razvod braka se javlja u slučaju kada se postupak prekida bračne zajednice pokreće predlogom za sporazumni razvod braka. Predlog za sporazumni razvod braka mogu sačiniti supružnici ili advokat za razvod odnosno advokat za porodično pravo uz specijalno (overeno) punomoćje. Predlog za sporazumni razvod braka supružnici ili advokat za razvod (advokat za porodično pravo) podnose nadležnom sudu u mestu prebivališta ili boravišta nekog od supružnika, odnosno u mestu njihovog poslednjeg zajedničkog prebivališta.

Roditeljsko pravo pripada majci i ocu zajedno i oni su ravnopravni u vršenju roditeljskog prava. Kada dođe do razvoda, roditeljsko pravo samostalno vrši ili samo jedan roditelj ili zajednički ukoliko se tako dogovore. Ako je sporazumom predloženo da jedan roditelj samostalno vrši roditeljsko pravo, osim sporazuma o poveravanju deteta jednom roditelju, predlog mora da sadrži i sporazum o visini doprinosa za izdržavanje koje će davati drugi roditelj (alimentacija), kao i sporazum o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem i određivanje prebivališta deteta.

Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da dete izdržava, da sa detetom održava redovne lične odnose kao i da o svim bitnim pitanjima koja utiču na život deteta (npr. obrazovanje, promena prebivališta, medicinski zahvati i sl.) odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo.

Predlog mora biti u pismenoj formi i mora biti potpisan od strane oba supružnika. Ovakav način razvoda podrazumeva bezbolniju, jednostavniju i kraću proceduru, gde postupak može relativno u kratkom roku da se završi, a i svakako je jeftiniji način budući da postoji mogućnost i da se iznosi sudskih taksi na kraju postupka podele.

U postupku pokrenutom po predlogu za sporazumni razvod braka, ako postoje zajednička maloletna deca, biće uključen od početka i nadležni centar za socijalni rad, koji će supružnicima uputiti poziv za razgovor pre odlaska na sud i koji će se o predlogu takođe izjašnjavati u svom Nalazu i mišljenju nakon razgovora koji obavi.

Tokom postupka i sud i centar za socijalni rad vode se isključivo najboljim interesom dece, te će ceniti i da li je ono što ste dogovorili u sporazumu u njihovom najboljem interesu. Nakon toga, sud će doneti odluku u kojoj će biti sadržan sporazum. Međutim, sud ne mora da usvoji predlog ukoliko oceni da on ne štiti prava i interese dece i može odnose urediti i drugačije.

Poželjno je da supružnici zaključe sporazum o deobi zajedničke imovine, ali deoba imovine nije predmet sudskog postupka. Imovina koju su supružnici stekli svojim radom u toku trajanja braka se sporazumno deli, a sporazum se solemnizuje kod javnog beležnika.

Supružnici, koji mogu da postignu dogovor oko razvoda baraka sporazumno odnosno prihvate sporazumni razvod braka, mogu angažovati advokata za porodično pravo, koji će, shodno svim karakteristikama porodičnog prava, a u skladu sa Porodičnim zakonom, pružiti sve pravne usluge iz ove oblasti. Advokat za porodično pravo, u slučaju pokretanja postupka za sporazumni razvod braka, će sačiniti sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava, sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava, sporazum o deobi zajedničke imovine i preduzeti sve pravne radnje koje se odnose na pravnosnažnost pomenutih sporazuma.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.