Uzbunjivač je fizičko lice, koje prijavljuju nezakonite, neetičke ili štetne radnje u okviru organizacija. Prema domaćem zakonodavstvu, svaki uzbunjivač ma zakonsku zaštitu, koja je regulisana Zakonom o zaštiti uzbunjivača, ali i međunarodnim aktima i pravilnicima. Zakon o zaštiti uzbunjivača štiti osobe koje prijavljuju korupciju, zloupotrebu ovlašćenja, kršenje zakona ili druge nepravilnosti u javnom ili privatnom sektoru.

Zakon garantuje zaštitu uzbunjivačima i to tako da je:
– zabranjeno je sprečavanje uzbunjivanja,
– odredba opšteg akta ili pojedinačnog akta organizacije ili firme, kojom se sprečava uzbunjivanje, je ništava,
– zabranjeno preduzimanje štetne radnje,
– povezano lice sa uzbunjivačem uživa podjednaku pravnu zaštitu kao i sam uzbunjivač.

Suštinska zaštita uzbunjivača podrazumeva zaštitu od otkaza, degradacije, mobinga ili bilo kakve druge osvete zbog prijavljivanja nepravilnosti odnosno zbog uzbunjivanja.

Poslodavci su u obavezi da uspostave interni mehanizam za uzbunjivanje, a državni organi su dužni da reaguju na prijave uzbunjivača. Status uzbunjivača u smislu radnog mesta ili ma kog drugog prava u organizaciji ne sme biti ugrožen postupkom uzbunjivanja. Ukoliko se zakonske odredbe o zaštiti uzbunjivača ne poštuju, predviđene su kazne za kršenje zakona.

Pravo na zaštitu kao uzbunjivač, ima lice koje učini verovatnim da je prema njemu preduzeta neka štetna radnja, u slučaju da je lice koje je preduzelo štetnu radnju, pogrešno smatralo da je to lice uzbunjivač, odnosno njegovo povezano lice (supružnik, rođak). Takođe i lice koje traži podatke u vezi sa informacijom, ima pravo na zaštitu kao uzbunjivač.

Prema zakonu uzbunjivač ima prava na:
– zaštitu od odmazde,
– sudsku zaštitu i hitno sudsko odlučivanje,
– naknadu štete ako trpi posledice zbog prijave,
– poverljivost identiteta.

Razlikuje se nekoliko načina zaštite uzbunjivača:
• zaštita identiteta – poslodavac i nadležni organi kod kojih je prisutno uzbunjivanje, ne smeju otkriti identitet uzbunjivača bez njegovog pristanka,
• zaštita od odmazde – Zakon o zaštiti uzbunjivača zabranjuje otkaze, smanjenje plate, premeštaj na lošije radno mesto, mobing i svake druge oblike odmazde prema uzbunjivačima,
• pravo na sudsku zaštitu – svaki uzbunjivač može podneti tužbu sudu ukoliko trpi posledice zbog prijavljivanja nepravilnosti odnosno zbog uzbunjivanja, a sudski postupci u slučajevima uzbunjivanja su po svojoj prirodi hitni sudski postupci,
• pravna pomoć – uzbunjivačima je omogućena besplatna pravna pomoć, uključujući i zaštitu od strane Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i drugih institucija,
• pravo na naknadu štete – ukoliko uzbunjivač pretrpi štetu zbog uzbunjivanja, može tražiti nadoknadu na sudu.

Svaki uzbunjivač uživa zakonsku zaštitu u smislu odmazde i preduzimanja štetnih radnji protiv njega, dok se za pojedince ili organizacije predviđene kazne u slučaju da vrše odmazdu nad uzbunjivačima, uključujući novčane kazne i poništavanje nezakonitih odluka, kao što je otkaz.

Zakonom je zabranjena zloupotreba uzbunjivanja, koja postoji ukoliko lice dostavi informaciju za koju je znalo da nije istinita ili pored zahteva za postupanje u vezi sa informacijom kojom se vrši uzbunjivanje traži protivpravnu korist.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.