Poresko pravo reguliše pravne i poreske odnose između države i javnih tela, između privrednih i finansijskih subjekata međusobno, kao i između privrednih i finansijskih subjekata i države (i njenih institucija). Poreski sistem je sistem skup poreskih propisa, instituta i normi, vezanih u jedinstven mehanizam koji ima svrhu ostvarenja određene poreske politike. Porez je fiskalni javni prihod koji nastaje kao nedobrovoljno plaćanje državi. Objekti oporezivanja u poreskom sistemu su potrošnja, dohodak i imovina.

Porez na prenos apsolutnih prava (PPAP) je vrsta poreza, koji se ubraja u poreze na imovinu.

Porez na prenos apsolutnih prava je poseban porez, koji se plaća prilikom prenosa nepokretnosti (stanova, kuća, zemljišta) i drugih imovinskih prava.

Porez na prenos apsolutnih prava je regulisan i uređen Zakonom o porezima uređen je i regulisan Zakonom o porezima na imovinu, koji definiše poreske obveznike poreza na prenos apsolutnih prava, poresku osnovicu, poresku stopu i oslobođenja od plaćanja ovog poreza. Pored Zakona o porezima, na porez na prenos apsolutnih prava se primenjuju i drugi zakoni, i to: Zakon o porezima na imovinu (uređuje, kao osnovni zakon, sva pitanja u vezi prenosa imovine), Zakon o obligacionim odnosima (važan u delu koji se odnosi na ugovorne odnose između prenosioca i sticaoca prava vlasništva na imovini), Zakon o prometu nepokretnosti (reguliše sam način prenosa prava vlasništva na imovini), Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (kojim se bliže uređuje postupak utvrđivanja i plaćanja poreza).

Poreski obveznik poreza na prenos apsolutnih prava je prodavac nepokretnosti, osim ako ugovorom nije drugačije određeno. Ukoliko prodavac ne izvrši svoju poresku obavezu, solidarno odgovoran je i kupac. Trenutna poreska stopa je 2% od tržišne vrednosti u trenutku prenosa vlasništva na imovini. Važno je naglasiti da osnovica oporezivanja nije ugovorena cena, već tržišna, koju procenjuje Poreska uprava prema sličnim transakcija u području gde se imovina nalazi.

Obaveza poreskog obveznika (prodavca) je da podnese poresku prijavu nadležnoj poreskoj instituciji i to u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora. Obaveza plaćanja poreza na prenos apsolutnih prava se plaća u roku od 15 dana od dana dostavljanja poreskog rešenja od strane Poreske uprave.

Zakonodavac je propisao i situacije u kojima se ne plaća porez na prenos apsolutnih prava. Porez na prenos apsolutnih prava se ne plaća ukoliko je reč o:
• kupovini prve nepokretnosti, pri čemu su propisani posebni uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi steklo pravo na ovu poresku olakšicu,
• prenosu imovine nasledstvom prvog naslednog reda ili među supružnicima,
• prenosa vlasništva na imovini po osnovu ugovora o poklonu između srodnika prvog naslednog reda.

Na sva pitanja u vezi poreza na prenos apsolutnih prava, može odgovoriti advokat sa užom stručnošću za poresko pravo (advokat za poreze). Advokat za poreze se bavi svim pravnim radnjama od značaja za porez na prenos apsolutnih prava, počev od konsultacija, preko sastavljanja ugovora o prenosu imovine, pa do zastupanja u sudskim postupcima ili poreskim postupcima vezanim za imovinu. Advokat za poreze pomaže da se u skladu sa zakonima, precizno i jasno, utvrdi ko je poreski obveznik, predoči moguću tržišnu vrednost i pripadajući deo poreza, kao i utvrđivanjem iznosa koji bi trebalo da se plati. Advokat za poreze posebno može pomoći kod situacijama gde je moguće ostvariti poresku olakšicu. Advokat za poreze pruža usluge u vezi utvrđivanja prava na ostvarivanja određenih poreskih olakšica, prikupljanja dokumentacije u vezi s tim, podnošenja dokumenta nadležnim institucijama u cilju ostvarivanja poreske olakšice. Takođe advokat za poresko pravo može vršiti i proveru da li je na ispravan način utvrđena poreska osnovica, podnositi žalbe u slučaju da postoji zakonski osnov za to.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža sve pravne usluge u vezi poreza, pa time i poreza na prenos apsolutnih prava. Advokatski tim sa užom pravnom stručnošću za poresko pravo i poreski sistem, u svim svojim radnjama pomaže strankama bolje razumevanje ove vrste poreza i preduzima sve aktivnosti u vezi sa njima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.