Porodični zakon uređuje pitanja koja se odnose na razvod braka. Prema zakonu, supružnici imaju pravo na razvod braka po tužbi za razvod braka ili zaključenjem sporazuma, kada je reč o sporazumnom razvodu braka. Na zaključenje i razvod braka se primenjuju odredbe Porodičnog zakona, a ukoliko je zaključen brak sa strancem i odredbe međunarodnog privatnog prava.

Zakonom je regulisano i pitanje razvoda braka sa stranim državljaninom u Republici Srbiji.

Ukoliko je jedan supružnik iz Republike Srbije zaključio brak u Republici Srbiji sa stranim državljaninom, a bračna zajednica je trajala za vreme boravka u matičnoj zemlji supružnika, koji je strani državljanin, pitanja koja su tada od značaja za razvod braka su da li supružnik našeg državljanstva ima pravo da podnese tužbu ili predlog za sporazumni razvod braka u Republici Srbiji (da li je u tom slučaju srpski sud nadležan) i koje je pravo merodavno da bi se brak razveo ukoliko postoji nadležnost srpskog suda. Zakon koji uređuje ova pitanja je Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja. Ovaj zakon sadrži pravila o određivanju merodavnog prava za statusne, porodične i imovinske, odnosno druge materijalnopravne odnose s međunarodnim elementom.

Prema Zakonu o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja nadležnost suda za razvod braka sa stranim državljaninom u Republici Srbiji se uspostavlja ukoliko su ispunjeni uslovi:

1) ako su oba bračna druga srpski državljani, bez obzira na to gde imaju prebivalište ili

2) ako je tužilac srpski državljanin i ima prebivalište u Republici Srbiji ili

3) ako su bračni drugovi imali svoje poslednje prebivalište u Republici Srbiji, a tužilac u vreme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Srbiji.

Nadležnost suda u Republici Srbiji postoji u slučajevima: ako je tuženi bračni drug srpski državljanin i ima prebivalište u Republici Srbiji, kad su bračni drugovi strani državljani koji su imali poslednje zajedničko prebivalište u Republici Srbiji ili kad tužilac ima prebivalište u Republici Srbiji (ali samo ako u tim slučajevima tuženi pristaje na sud Republike Srbije i ako je po propisima države čiji su državljani bračni drugovi dopuštena ta nadležnost), ako je tužilac srpski državljanin, a pravo države čiji bi sud bio nadležan ne predviđa ustanovu razvoda braka.

Razvod braka sa stranim državljaninom u Republici Srbiji može biti sporazumni razvod braka ili razvod braka po tužbi, što je u srpskom zakonodavstvu regulisano Porodičnim zakonom. Sporazum o razvodu obavezno sadrži i pismeni sporazum o vršenju roditeljskog prava i pismeni sporazum o deobi zajedničke imovine. Sporazum o vršenju roditeljskog prava može imati oblik sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava ili sporazuma o samostalnom vršenju roditeljskog prava. Zakon reguliše i razvod braka po tužbi. Zakon kaže da svaki supružnik ima pravo na razvod braka ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika, kada se pokreće sudskim putem razvod braka po tužbi. Ako se tužba za razvod braka podnosi preko punomoćnika (advokat za razvod braka), punomoćje mora biti overeno od strane javnog beležnika i izdato samo u svrhu zastupanja u bračnom sporu po tužbi za razvod braka.

Advokat za razvod braka sa stranim državljaninom u Republici Srbiji pruža potrebnu pravnu pomoć u skladu sa merodavnim zakonima kod prekida bračne zajednice sa stranim državljaninom. Advokat za razvod braka pomaže u rešavanju svih porodičnih pitanja kod razvoda braka sa stranim državljaninom, koja uključuju zaštitu prava i najbolje materijalnofinansijske interese stranke koju zastupa, zaštitu prava deteta, pitanja alimentacije, viđanja maloletnog deteta, regulisanje pitanja imovine i imovinskih odnosa supružnika, nasilje u porodici.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.