Privredno društvo odnosno privredni subjekt je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti. Prilikom obavljanja delatnosti za koju je registrovano, privredno društvo posluje u skladu sa zakonima koji određuju način poslovanja privrednih subjekata, a koji se između ostalog odnose i na poreze i poreski sistem.

Privredni subjekti, su prema zakonu, poreski obveznici – pravna lica koja su u obavezi da plate porez.

Porez se definiše kao nedobrovoljno davanje državi za koje ne postoji protivusluga kao naknada za njegovo davanje. Zakon razlikuje više vrsta poreza zavisno od objekta oporezivanja, te se u tom smislu razlikuju porezi na dohodak, porezi na potrošnju i porezi na imovinu. Porez na dobit pravnih lica se ubraja u poreze na dohodak.

Porez na dobit pravnih lica je takva vrsta poreza na dohodak pravnih lica koja podrazumeva

plaćanje poreske obaveze državi na dobit koju su pravna lica ostvarila.

Poreski obveznici, kao pravna lica mogu biti korporacije, društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), akcionarska društva (a.d.) i druga.

Obračun poreza na dobit se u našoj zemlji vrši po jedinstvenoj poreskoj stopi od 15%. osnov za obračun poreza na dobit je ostvareni finansijski rezultat pravnih lica, koji se prikazuje u godišnjim finansijskim izveštajima. Na ostvarenu dobit se primenjuje stopa poreza od 15%, čime se dolazi do iznosa poreza na dobit koji se plaća. Porez na dobit preduzeća se obračunava godišnje, u skladu sa ostvarenim rezultatom poslovanja privrednih društava.

Kako bi porez na dobit bio adekvatno i u skladu sa zakonom obračunat, neophodno je da se konstantno prate aktuelne poreske informacije.

Zakonom o porezu na dobit iz 2022. godine, opšte informacije o porezu na dobit pravnih lica u Srbiji obuhvataju sledeće:

  • poreska stopa, koja se primenjuje kod obračuna poreza na dobit pravnih lica je 15%, pri čemu se ova poreska stopa primenjuje na dobit ostvarenu na godišnjem nivou,
  • obaveza podnošenja prijave Poreskoj upravi važi za sva pravna lica u vidu godišnjeg poreskog bilansa na osnovu kog se utvrđuje osnovica za obračun poreza na dobit,
  • zakonom su predviđeni poreski odbici i olakšice koje se odnose na pravna lica, a koje omogućavaju umanjenje poreske obaveze, gde su te olakšice i poreski odbici uglavnom obračunati na osnovu troškova amortizacije, troškova zaposlenih, donacija,
  • za plaćanje poreza na dobit propisan je poreski period, koji je jednak poslovnoj godini poreskog obveznika,
  • za određena mala preduzeća postoji mogućnost poreskog oslobađanja ili primena povoljnijeg poreskog tretmana u odnosu na srednja i velika preduzeća.

Advokat za poresko pravo pruža pravnovaljanu pomoć kod:

  • utvrđivanja da li je pravno lice u obavezi da plati porez na dobit preduzeća,
  • utvrđivanje iznosa koji bi trebalo da se plati,
  • utvrđivanje prava na povraćaj plaćenog poreza ili ostvarivanja određenih poreskih olakšica,
  • provere da li je na ispravan način utvrđena poreska osnovica,
  • pisanje žalbe na poresko rešenje i prigovora na zapisnik,
  • podnošenje poreske prijave nadležnom organu.
Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.