Pored sudskog rešavanja sporova, stranama u sporu je data zakonska mogućnost da spor reše mirnim putem – posredovanjem ili medijacijom.

Posredovanje je regulisano Zakonom o posredovanju u rešavanju sporova. Zakonom se uređuju pojam, načela, postupak i pravno dejstvo posredovanja u rešavanju sporova, uslovi za obavljanje posredovanja, prava i dužnosti posrednika i program obuke posrednika.

Posredovanje je postupak u kojem strane dobrovoljno nastoje da sporni odnos reše putem pregovaranja, uz pomoć jednog ili više posrednika, koji stranama pomaže da postignu sporazum.

Medijacija je alternativni način rešavanja sporova, u kojem treće nezavisno, neutralno i nepristrasno lice, posrednik – medijator, pomaže stranama u sukobu da dođu do uzajamno prihvatljivog rešenja.
Lice koje vodi postupak posredovanja (posrednik/medijator) može biti fizičko ili pravno lice koje je ispunilo Zakonom propisane uslove za to – završena obuka i upisano u registar posrednika Ministarstva pravde.

Posredovanje se primenjuje u spornim odnosima u kojima:
– strane mogu slobodno da raspolažu svojim zahtevima, ako drugim zakonom nije propisana isključiva nadležnost suda ili drugog organa, bez obzira da li se sprovodi pre ili posle pokretanja sudskog ili drugog postupka;
– naročito u imovinskopravnim sporovima čiji je predmet ispunjenje obaveze na činidbu, drugim imovinskopravnim sporovima, u porodičnim, privrednim sporovima, upravnim stvarima, sporovima iz oblasti zaštite životne sredine, u potrošačkim sporovima, kao i u svim drugim spornim odnosima, u kojima posredovanje odgovara prirodi spornih odnosa i može da pomogne njihovom razrešenju;
– u krivičnim i prekršajnim stvarima u pogledu imovinskopravnog zahteva i zahteva za naknadu štete, kao i u radnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugačije propisano;
– rešavanje spornih odnosa u vezi sa utvrđivanjem i naplatom javnih prihoda.

Posredovanje je moguće pre ili nakon pokrenutog sudskog postupka, kao i u toku postupka po pravnim lekovima ili u toku izvršnog postupka. Strane koje su se ugovorom obavezale da u slučaju spora pokušaju da sporni odnos reše posredovanjem pre pokretanja sudskog ili drugog postupka pravne zaštite, mogu od postupka posredovanja odustati u svakom trenutku.

Postupak posredovanja se pokreće Predlogom za pokretanje postupka. Ako jedna strana uputi predlog za zaključenje sporazuma o pristupanju posredovanju, druga strana je dužna da se o navedenom predlogu izjasni, u roku od 15 dana od dana dostavljanja predloga, pisanim putem. Postupak posredovanja se pokreće zaključenjem sporazuma o pristupanju posredovanju. U slučaju da se stranke, u toku sudskog ili drugog postupka, saglase da pristupe rešavanju spora posredovanjem uz zastoj sudskog postupka, postupak posredovanja se pokreće dostavljanjem sudu ili drugom organu pred kojim se vodi postupak sporazuma o pristupanju posredovanju. Zastoj sudskom postupka može biti određen samo jednom po ovom osnovu i ne može trajati duže od 60 dana.

Strane i posrednik zaključuju sporazum o pristupanju posredovanju u pisanoj formi kojim potvrđuju izbor posrednika, uređuju međusobna prava i obaveze u skladu sa načelima posredovanja, utvrđuju troškove posredovanja i druga pitanja od značaja za sprovođenje posredovanja.

Sporazum o rešavanju spora putem posredovanja može imati snagu izvršne isprave ako su ispunjeni sledeći uslovi:
– da sadrži izjavu dužnika kojom pristaje da poverilac na osnovu sporazuma o rešavanju spora putem posredovanja, nakon dospelosti potraživanja može pokrenuti postupak prinudnog izvršenja (klauzula izvršnosti),
– da su potpisi strana i posrednika overeni od strane suda ili javnog beležnika.

Na zaključivanje, dejstvo i prestanak sporazuma zaključenog u postupku posredovanja primenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima kojima se uređuje vansudsko poravnanje.

Prednosti posredovanja u odnosu na sudsko rešavanje spora (tužba): manje formalan postupak, fleksibilan, u neformalnoj, prijatnoj atmosferi, dobrovoljan postupak, privatan i poverljiv postupak (po pravilu isključena javnost), pregovara se, fokusira se na tačke u vezi sa kojima se stranke slažu, utvrđuju se interesi i traži se najbolje rešenje, strane upravljaju postupkom, u dogovoru sa medijatorom, strane donose odluku, zaključuje se sporazum, brz i hitan postupak, jeftiniji postupak, strane odlučuju i preciziraju sporazum, rešenje je obostrano prihvatljivo, poštuju se lične vrednosti, kultura, običaji i tradicija, odnosi postaju bolji ili ostaju isti, sporazum može odmah imati svojstvo izvršne isprave, kao pravosnažna sudska odluka, nakon postizanja sporazuma, strane po pravilu dobrovoljno izvrše sporazum, neposredan – lično prisustvo je obavezno.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.