U skladu sa Zakonom o nasleđivanju, nasleđuje se zaostavština. Zaostavštinu čine sva podobna prava za nasleđivanje, a koja su ostaviocu pripadala u trenutku njegove smrti. Zaostavština se može naslediti po osnovu testamenta ili po osnovu zakona. Ma koji osnov nasleđivanja bio, do nasleđivanja može doći samo ako su zakonom ispunjene pretpostavke za nasleđivanje.

Po zakonu, ostavioca nasleđuju njegovi naslednici.

Naslednici nasleđuju zaostavštinu po naslednim redovima i to tako

da oni naslednici koji su bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđa naslednike koji su daljeg naslednog reda.

Zakonom o nasleđivanju ostavioca nasleđuju njegovi: potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug ostavioca, roditelji, usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, dedovi i babe i njihovi potomci i svi ostali preci ostavioca. Ukoliko ostavilac nema potomstva, njegov bračni drug ne nasleđuje u prvom naslednom redu. U nasleđivanju zaostavštine, prateći prava nasleđivanja po redovima naslednika, Republika Srbija je poslednji zakonski naslednik. Republika Srbija je direktni naslednik ukoliko ostavilac nije imao naslednike a imovinu kojom je raspolagao nije zaveštao testamentom.

Postoje četiri nasledna reda u krugu zakonskih naslednika i zakonom utvrđena pravila za njihovo pravo nasleđivanja.

1. Prvi nasledni red
Naslednici prvog naslednog reda su ostaviočeva deca i njegov bračni drug. Nasleđivanje, među naslednicima prvog reda, je takvo da i deca i bračni drug nasleđuju (dele) zaostavštinu na jednake međusobne delove. Kod nasleđivanja po prvom naslednom redu se takođe primenjuje i zakonsko pravilo da u slučaju da neko ostaviočevo dete ne nasledi pripadajuću mu zaostavštinu, ostavioca nasleđuju potomci tog deteta i to tako da dobijaju onaj deo nasledstva koji bi ostaviočevo dete dobilo da je nasledilo, uz poštovanje pravila bližeg stepena srodstva u nasleđivanju (bliži stepena srodstva isključuje dalji stepena srodstva – unuci isključuju praunuke). Ako bračni drug ostavioca nije živ u trenutku smrti ostavioca, nasledni deo supružnika se deli na onoliko delova koliko ostavilac ima prvostepenih potomaka.

2. Drugi nasledni red
Naslednici prvog naslednog reda su ostaviočev bračni drug i ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo. Ako ostavilac nije imao potomstvo, a jeste imao bračnog druga, tada bračni drug nasleđuje polovinu zaostavštine, a drugu polovinu zaostavštine nasleđuju ostaviočevi roditelji na jednake delove (svaki roditelj nasleđuje po ¼ zaostavštine). Ako ostavilac nije imao bračnog druga ili ukoliko taj bračni drug ne može ili ne želi da nasledi pripadajuća mu prava po zakonu, tada će celu zaostavštinu naslediti ostaviočevi roditelji, deleći je na jednake međusobne delove. Poštovanje pravila bližeg stepena srodstva u drugom redu nasleđivanja se takođe postoje, što bi značilo da ukoliko neki od roditelja ostavioca nije živ, tada deo zaostavštine koji bi pripao njemu nasleđuje njegov potomak odnosno brat ili sestra ostavioca. Ako ih ostavilac nema, tada cela zaostavština pripada drugom roditelju. U slučaju da ostavilac nema žive roditelje, (polu)braću ni (polu)sestre u trenutku sticanja prava na nasleđivanje zaostavštine – celokupnu zaostavštinu nasleđuje ostaviočev bračni drug.

3. Treći nasledni red
Naslednici trećeg naslednog reda su, shodno Zakonu o nasleđivanju, ostaviočevi dedovi i babe i njihovo potomstvo. Iz ovog proizilazi da treći nasledni red ima četiri rodonačelnika, pa se zaostavština deli na četiri međusobno jednaka dela. Polovinu zaostavštine nasleđuje očeva loza ostavioca, koju čine ostaviočevi deda i baba sa očeve strane (svako dobija po ¼ zaostavštine), a drugu polovinu nasleđuju naslednici majčine loze – deda i baba s majčine strane (takođe po ¼ zaostavštine). Nasleđivanje u okviru jedne loze u potpunosti se zasniva na pravilima nasleđivanja drugog naslednog reda. Ukoliko ostaviočevi deda i baba iste loze nemaju potomstva, njihov deo će naslediti deda i baba druge loze ostavioca, njihova deca i unuci i njihovi dalji potomci uz poštovanje pravila bližeg stepena srodstva.

4. Četvrti nasledni red
Naslednici četvrtog naslednog reda su ostaviočevi pradedovi i prababe. Podela nasleđene zaostavštine među naslednicima četvrtog reda se vrši na sledeći način: ostaviočevi pradedovi i prababe sa očeve strane nasleđuju na jednake delove polovinu zaostavštine, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi pradedovi i prababe s majčine strane. Ukoliko pradedovi i prababe jedne loze ne mogu ili neće da naslede, njihov deo tada nasleđuju pradedovi i prababe druge loze. Ako neki od predaka četvrtog naslednog reda ne može ili neće da nasledi ostaviočevu zaostavštinu, tada njegov deo nasleđuje njegov bračni drug, ako je predak ostaviočev.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.